54.162.184.214 US
 

Katastrofa u Meksičkom zaljevu: Loptice katrana došle na obale Floride

Piše:
petak, 4.6.2010. 21:50
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Tekst: L.J., J.D.
Foto: AFP

LOPTICE katrana i tanki sloj nafte došli su do jedne od najpoznatijih obala Floride, što je prvi znak da je ta o turizmu ovisna američka savezna država pogođena naftnom mrljom iz Meksičkog zaljeva.

Nafta je došla do plaže Pensacola, jedne od najpoznatijih američkih plaža, koja je dio Nacionalne morske obale zaljevskih otoka, koja se reklamira kao mjesto s "najbjeljim plažama na svijetu".

Florida, koja godišnje od turizma zarađuje 60 milijardi dolara, od samog se početka katastrofe u Meksičkom zaljevu priprema za dolazak nafte. Naftna mrlja je već stigla do Louisiane, Alabame i Mississippija.

Posjetitelji plaže Pensacola, mnogi od njih djeca, rukama su kupili loptice katrana razasute diljem bijelog pijeska. Ako je suditi po događajima u ostalim državama, opasni gusti sloj nafte mogao bi do Floride doći u roku od tjedan dana.

Hoće li upaliti?

Američka Obalna straža javlja da kupola na cjevovodu ispod potonule platforme Deepwater Horizon odvodi dio nafte, ali da se do kraja dana neće znati koliko je metoda uspješna.

Robotizirane podmornice su jučer oko 22 sata po lokalnom vremenu postavile nastavak u obliku kupole na odrezani cjevovod Deepwater Horizona u Meksičkom zaljevu. Gibljiva cijev spaja cjevovod s tankerom na površini u koji bi se trebala crpiti nafta.

Nakon nekoliko propalih pokušaja da se zaustavi curenje nafte koja šikti iz cjevovoda već 46 dana, za 12 do 24 sata trebalo bi biti poznato koliko će uspješna biti ova metoda, javlja CNN. Zasad se pretpostavlja da kupola na površinu odvodi oko 170.000 litara dnevno. BP se nada da će u roku od 48 sati biti u stanju s dna kupiti i do 90 posto nafte koja curi. Istini za volju, BP je već nekoliko puta imao slične nade, ali sve su se pokazale uzaludnima.

"Ljuti" Obama stigao na mjesto nesreće

Čak i ako metoda bude uspješna, radi se samo o privremenom rješenju, rekao je admiral Obalne straže Thad Allen. British Petroleum buši još dva izvora koja bi trebala izjednačiti pritisak i riješiti problem, ali proći će još mjesec, dva dok to ne bude gotovo.

Pokušavajući projicirati i zapovjedni duh i suosjećanje, američki predsjednik Barack Obama danas se po drugi put u zadnjih osam dana vraća u Meksički zaljev, gdje će iz prve ruke moći promatrati cijelu katastrofu.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA



Obama je danas govorio u ime mnogih kad je rekao da je "iznimno ljut" zbog situacije "koja ugrožava cijeli način života i regiju, i to moguće godinama". Obama je, da bi svima pokazao da mu je stalo do svega što se događa, naglo otkazao državničke posjete u Indoneziju i Australiju planirane za kraj mjeseca.

U Louisiani se Obama namjerava susresti s admiralom Allenom te s državnim i lokalnim dužnosnicima. Nakon toga će posjetiti obalu Meksičkog zaljeva kojoj prijeti nafta.

Ogromne količine nafte

Trenutno je gotovo nemoguće točno procijeniti koliko točno nafte istječe iz izvora. Novoobjavljeni dokumenti Obalne straže, sastavljeni dan nakon eksplozije na platformi, navodili su da bi u slučaju punog istjecanja u more moglo curiti oko 1,3 milijuna litara nafte dnevno.

BP je prvo procijenio da se radi o 170.000 litara. Kasnije je to revidirano na 850.000 litara. Trenutno se govori o brojci između dva i četiri milijuna litara dnevno. Radi se o najgorem istjecanju nafte u povijesti SAD-a, a ako se uskoro nešto ne promijeni, Deepwater Horizon bi mogao postati najveće curenje nafte u povijesti čovječanstva.

Četvrti pokušaj zaustavljanja nafte

Podsjetimo, iz BP-a su izvor nafte prvo pokušali začepiti 100 tona teškom metalnom kutijom, što nije uspjelo zbog nakupljanja leda. Onda su u cijev koja strši iz izvora pokušali umetnuti manju cijev. To je radilo nekoliko dana, ali je i taj pokušaj propao. Nakon toga je metoda "top kill", pri kojoj se isplakom i cementom pokušalo zatvoriti protuerupcijski ventil, bila preslaba za pritisak izvora.

Konačno, pokušaj rezanja cijevi i postavljanja kupole za zaustavljanje curenja naišao je na probleme. Cijev se rezalo robotskim podmornicama, ali cijeli je pokušaj stao kad je pila s dijamantnom oštricom zapela u cijevi. Trebalo je 12 sati da se pila oslobodi. Cijev se konačno odrezala, a rezultati ove metode se nestrpljivo očekuju.

Podvodni izvor nalazi se na 1,5 kilometara dubine. Nijedna od BP-ovih metoda nikad prije nije iskušana na takvim dubinama, pa svaki pokušaj predstavlja potpuno novi skup problema. Glavni izvršni direktor BP-a Tony Hayward rekao je za Financial Times da je "sasvim pošteno" kritizirati razinu pripremljenosti BP-a. Dodao je i da je kompanija ipak uspjela zaustaviti širenje naftne mrlje na jugoistočni dio američke obale.

To je mala utjeha Louisiani, Alabami, Mississippiju i Floridi, koji se bore s naftom koja je došla ili dolazi na njihove obale.

BP: Troškovi će biti veliki

Glavni izvršni direktor BP-a Tony Hayward danas je pokušao ulagače umiriti, rekavši kako kompanija ima "jaku municiju" za borbu s troškovima čišćenja nafte koji će biti "ozbiljni i dugoročni". BP je dosad objavio da je potrošio preko milijardu dolara, a procjene o konačnom trošku kreću se od nekoliko milijardi do nekoliko desetaka milijardi.

"Ispunit ćemo svoje obveze kao odgovorna tvrtka zato što je to neophodan korak u ponovnoj izgradnji povjerenja u BP kao dugoročnog člana poslovnih zajednica u SAD-u i drugdje. To je u interesu svih naših dioničara", rekao je dioničarima predsjednik BP-a Carl-Henric Svanberg.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije