54.224.91.58 US
 

Katastrofalna 2011.: Zemlja nam je jasno poručila kako je vrijeme da usporimo

KLJUČNI PODACI
  • Godinu je obilježila katastrofa u Japanu
  • Svijet otada ima drugačiji pogled na nuklearnu energiju
  • Poplave su poharale Aziju, Australiju i Brazil
Piše: A.K.
četvrtak, 29.12.2011. 20:57
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: AFP

KADA je riječ o prirodnim katastrofama, 2011. je nedvojbeno najviše obilježio potres u Japanu 11. ožujka, nakon čega je došlo do razornog tsunamija, a naposljetku i do velike nuklearne katastrofe potekle iz elektrane Daiichi Fukushima.

Epicentar potresa bio je nekih 70 kilometara od poluotoka Oshika, a magnituda mu je bila 9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, što ovaj potres čini najjačim u japanskoj povijesti, te ga uvrštava među pet najsnažnijih otkad se provode seizmološka mjerenja. Potres je uzrokovao tsunami koji je na pojedinim dijelovima dosezao visinu od čak 40 metara, a probio se čak deset kilometara u unutrašnjost Japana.

"Najskuplja" katastrofa svih vremena

Posljedice su za Japan bile razorne: 16.000 poginulih, 3500 nestalih, stotine tisuća ljudi ostale su bez domova, a ekonomska šteta se procjenjuje na 235 milijardi dolara, što ovaj potres čini najskupljom prirodnom katastrofom ikad. Najgore od svega je što će posljedice katastrofe Japanci osjećati još desetljećima, jer, dok se ruševine mogu relativno lako počistiti i sanirati, radijacija puštena zbog kvara na reaktorima u nuklearnoj elektrani u Fukushimi ne može. Riječ je o najvećoj nuklearnoj katastrofi nakon Černobila, a ovaj put je svijet uistinu zastao i upitao se ima li takva vrste proizvodnje energije smisla s obzirom na katastrofalnost mogućih posljedica. 


Prag tolerancije za nuklearne probleme drastično je snižen

Može se reći kako svijet nakon "Fukushime" više neće biti isti. Prag tolerancije na sve probleme vezane uz nuklearke dramatično je spušten. Katastrofa je primorala  većinu zemalja da odmah pokrenu stres testove na svojim nuklearkama, iako je pitanje koliko njih će biti spremno otvoreno javnosti predočiti stvarne rizike. Tako je eksplozija u francuskom nuklearnom postrojenju Marcoleu u rujnu nakratko na noge digla cijelu Europu, iako se vrlo brzo pokazalo da je strah bio neopravdan, jer je bila riječ o industrijskoj, a ne nuklearnoj nesreći. Stvar je jasna, nakon Fukushime puše se i na hladno.

Slična situacija zabilježena je i sredinom studenog kada su nad srednjom Europom detektirane povišene razine radioaktivnog joda-131. Na kraju se ispostavilo da razina radioaktivnosti nije dovoljno velika da ugrozi ljudsko zdravlje, ali panike je bilo. Zanimljivo je kako su dvije velike nuklearne sile odlučile reagirati na japansku katastrofu; dok je Njemačka najavila zatvaranje svih nuklearki do 2022. godine, Francuska je najavila gradnju novih reaktora. Očito svi ne shvaćaju probleme na isti način.

Novi Zeland i Turska godinama će se oporavljati od razornih potresa

Nažalost, Japan nije bio jedina zemlja koju su ove godine pogodili snažni potresi. Novozelandski grad Christchurch 22. veljače pogodio je potres jačine 6.3 stupnjeva po Richteru. Poginula je 181 osoba, a infrastruktura je pretrpjela ogromnu štetu. Okolnu regiju manji su potresi nastavljali pogađati tijekom cijele godine, a izvanredno stanje u državi ostalo je na snazi do 30. travnja. Razoran potres jačine 7,1 stupnjeva po Richteru u listopadu je pogodio Tursku, a epicentar je bio blizu grada Vana. Prema službenim podacima, poginulo su 604 osobe, a ozlijeđeno je još preko 4000 ljudi.  Procjenjuje se kako je 60.000 ljudi trajno ostalo bez svojih domova.

Azija najpogođenija poplavama

U 2011. godini gotovo da i nije bilo regije koju nije pogodila neka ozbiljna poplava. Počelo je s jakim poplavama koje su u siječnju pogodile Australiju, a jake kiše su u regiji Queensland zauvijek promijenile živote 200.000 ljudi. Službene brojke navode 35 mrtvih i devet nestalih, a australska ekonomija pretrpjela je štetu od 30 milijuna australskih dolara. U istom mjesecu jake poplave su pogodile i brazilsku saveznu državu Rio de Janeiro, gdje je u bujicama i odronima poginulo preko 900 osoba.


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Najpogođenije su ipak bile azijske zemlje. U Kini su jake ljetne kiše odnijele 355 života. Direktno su pogodile 36 milijuna ljudi, a šteta se procjenjuje na 6,5 milijardi dolara.  Na Tajlandu je ove godine sezona monsuna, koja još uvijek traje, također uzrokovala ogromne poplave i odrone, a dosad je poginulo preko 657 osoba. Šteta se procjenjuje na nevjerojatnih 45 milijardi dolara, što ovu katastrofu svrstava među četiri "najskuplje" ikad. Monsuni su i u Pakistanu raselili milijune ljudi. Odroni i bujice u srpnju su u Južnoj Koreji odnijele 40 života.

Irene izazvala najmanje štete, ali najveću pažnju medija

Ovih dana snažan tajfun Washi hara po Filipinima, a dosad je prijavljeno 1249 žrtava. U Europi je najznačajnija poplava zabilježena u talijanskima regijama Liguriji i Toskani, gdje je u bujicama u studenom poginulo 10 osoba, a turistički biser Monterosso doslovno je prebrisan "sa lica Zemlje".

Zanimljivo je kako je najviše medijske halabuke ove godine, ne računajući katastrofu u Japanu, izazvao uragan Irene, koji je pompozno najavljivan kao kataklizma s kojom se SAD mora suočiti. Na kraju je Irene prohujala i iza sebe ostavila 15 žrtava, što, uz dužno poštovanje svim poginulima i pogođenima, ne izgleda strašno u usporedbi s brojkama iz Azije.



Humanitarna kriza na rogu Afrike

Dijametralno suprotan problem, ali s jednako razornim učincima, pogodio je rog Afrike. Nezapamćena suša izazvala je humanitarnu katastrofu koja je direktno pogodila 13,3 milijuna ljudi u Somaliji, Etiopiji, Keniji, Sudanu i Džibutiju. Velika glad uzrokovala je ogromne migracije iz Somalije, te se procjenjuje kako je nekoliko milijuna ljudi na koncu dospjelo u improvizirani kamp u Keniji.



Mnogi taj put, nažalost, nisu izdržali. Iako službenih brojki o broju umrlih zapravo nema, dovoljno zastrašujuće zvuči procjena da je od gladi samo u Somaliji umrlo preko 30.000 djece mlađe od pet godina. Iako je svijet na koncu reagirao i poslao humanitarnu pomoć, ona je evidentno bila zakašnjela i nedovoljna. Glad i bolesti i dalje će nastaviti uzimati danak među stanovništvom Afrike, a tako će se i nastaviti dok se ne pronađe sustavno rješenje koje će probleme ovih ljudi prevenirati, a ne samo sanirati kada prijeđu u kroničnu fazu.

Zemlja nam poručuje da usporimo

Iako na brojne stvari i pojave čovjek ne može utjecati, 2011. ipak možemo shvatiti kao svojevrsno upozorenje "Majke Zemlje" i poruku da je vrijeme da usporimo. Poplava i potresa bilo je oduvijek i biti će ih u budućnosti, ali nekim se stvarima ova napredna civilizacija ipak može i mora pozabaviti. Ponajprije se tu misli na globalno zatopljavanje, koje i ove godine pokazuje svoje učinke, pa tako svjedočimo cvjetanju ruža u Švedskoj u prosincu.

Možemo se nadati i kako je katastrofa u Fukushimi napokon ozbiljno otvorila Pandorinu kutiju zvanu nuklearna energija i kako će to postati pitanje s kojim će se naša generacija ipak ozbiljno pozabaviti. Ne samo kako bi već dogodine manje pisali o katastrofama, već kako bi, na stranu patetiku, od njih sačuvali i one koji će od nas ovu planetu naslijediti.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije