Foto: FAH

ODLUKA Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu da Kina nema povijesno pravo nad Južnokineskim morem izazvala je buru negodovanja među kineskim vlastima, ali još više na tamošnjim društvenim mrežama, čiji korisnici mahom pozivaju na rat s Filipinima.

Južnokinesko more jedno je od važnijih svjetskih geostrateških točaka za koje se nerijetko kaže da je drugi Perzijski zaljev s obzirom na bogate resurse koji leže na njegovu dnu. Kinezi su davno procijenili da se tamo, primjerice, krije preko 18 milijardi tona sirove nafte.

 Jedna od najprometnijih pomorskih ruta, kojom prolazi i tzv. Pomorski Put svile, inicijativa koju je prije nekoliko godina predložila upravo Kina u cilju jačanja odnosa u regiji, mjesto je različitih sporova između čak devet država i regija - Brunejima, Filipinima, Indoneziji, Kambodži, Kini, Maleziji, Vijetnamu, Singapuru i Tajvanu.

 Predmeti međudržavnih nesuglasica najčešće se tiču pomorskih granica te polaganja prava na pojedine otoke, grebene i sprudove. Radi se od oko 3,5 milijuna četvornih kilometara prostora u čiju su se priču kasnije uključili i Japan te SAD-a koji pruža podršku svima koji se protive odlukama najveće sile u regiji - Kine.

 Zahtjev za arbitražom, o kojoj je jučer donesena odluka, Filipini su predali 2013. tvrdeći da Kina polaganjem prava narušava konvencije UN-a. Peking je od samog početka odbijao nadležnost suda u Den Haagu, a u čitavu priču se, navodno, uplela i činjenica da je jedan od sudaca iz Japana. No, unatoč tome što su Filipini jednostrano predali zahtjev, konačnom odlukom će biti zahvaćene sve druge uključene strane, osim Kambodže i Singapura koji je u ovom slučaju odlučio biti neutralan te igrati ulogu vođe dijaloga među sukobljenima. s obzirom da se zahtjevom u pitanje dovela kineska tzv. linija od devet crtica koja se pruža na stotine kilometara južno i istočno od kopnenog dijela najmnogoljudnije zemlje svijeta te njezine otočne pokrajine Hainan.

"Povijesna" prava

 Spomenutu "isprekidanu liniju" Kina je utvrdila još 1947. (tada je imala 11 crtica čiji je broj Zhou Enlai umanjio dvije godine kasnije) te su na njoj jasno navedena mjesta i odrednice njezinih polaganja prava nad spornim područjima. Radi se o "povijesnoj" odredbi na koju se ta zemlja poziva i danas.

 Prema UN-ovoj Konvenciji o pomorskim pravima (UNCLOS), na čije se kršenje s druge strane pozivaju Filipini, uobičajeno se dozvoljava oko 200 nautičkih milja od obale kako bi se oblikovala tzv. ekskluzivna gospodarska zona. S druge strane Kina prava polaže na ukupno 90 posto teritorija, što je mnogo veća zona od one koja bi se preračunala ako se u obzir uzme UN-ova odredba.

 Kina je posljednjih godina, a posebice posljednjih nekoliko mjeseci pojačavala svoje prisustvo u Južnokineskom moru i čitavoj regiji nasipavajući pojedine grebene te praveći tako otoke na kojima su se gradili vojni objekti, piste i slično.

 Upravo su ta područja bila istaknuta u zahtjevu Filipina odnosno od Arbitražnog suda se zatražila istraga o tome smatraju li se navedena područja otocima prema odredbama međunarodnog zakona, odnosno teritorijem kojemu se jamči spomenuta ekskluzivna zona tvrdeći pritom da bi se mnogi od njih trebali nazivati samo – grebenima.

 Sukladno s prisustvom Kine, raslo je i ono filipinskih saveznika SAD-a i Japana, koji je davnih dana s Vijetnamom, svjestan prirodnih bogatstava te regije čiji je dobar dio davno izgubio, radio na iskapanju "crnog zlata". Učestale plovidbe i prelijetanja američkih vojnih zrakoplova nad spornim područjima izazivala su redovita medijska prepucavanja među glasnogovornicima vlada i relevantnih ministarstava uključenih strana.

 Osim na "isprekidanu liniju", Kina se pozivala i na Deklaraciju o ponašanju uključenih strana u Južnokineskom moru, a neki komentatori i kritičari istaknuli su da su neki od zahtjeva poprilično nejasni. Tome je u prilog došla i kineska diplomatska nota iz 2011. koja je unijela dodatne nejasnoće u definiranje što je u konačnici očito i presudilo.

Društvene mreže "gore"

 Arbitražni sud je dokumentom od 501 stranice odlučio da Kina nema pravo polaganja nikakvih, a posebice "povijesnih" prava na navedeno područje te da je k tome bespravno gradila sporne objekte i time narušila stanje u okolišu.

 Filipini su naravno pozdravili odluku, dok je Kina burna negodovala. Oštrim priopćenjima i odbacivanjem valjanosti presude odmah su se oglasili svi važniji uredi i institucije, od ministarstva vanjskih poslova do Narodnog dnevnika, novinske agencije Xinhua te nacionalne televizijske kuće CCTV.

 No, najgore je na kineskim društvenim mrežama čiji korisnici mahom pozivaju na rat s Filipinima. Weibo (kineska verzija Twittera), WeChat (kineska verzija Vibera i Whatsappa) te mnogi drugi važniji portali doslovno "gore" od osuda i uznemirujućih militantnih stavova.

 Proslijeđujući jednu od najčešće korištenih slika – onu s obrisom Kine i porukom da se "ni najmanje stvari ne gube", 25-godišnji Zhou je poručio da se "redovi zbijaju", dok je godinu starija Grace Yu istaknula da "ako se i treba, nek se rat i dogodi jer Kina više nije slaba kao prije". To su samo neki od oštrih stavova kojih se nisu libili izraziti čak i poneki stranci.

 S druge strane filipinski državljani s kineskim adresama su tihi. Naime, njihovo diplomatsko predstavništvo je još prije sedam dana izdalo priopćenje u kojem pozivaju svoje građane da paze na sebe i na svoju imovinu zbog mogućih prijetnja koje mogu nastati uslijed ove političke situacije. Savjetovali su im da budu na oprezu te izbjegavaju bilo kakve političke rasprave uživo, a posebice po društvenim mrežama. U priopćenju se navode i svi važniji brojevi telefona na koje se mogu javiti ako dođe do bilo kakvih nevolja.

Kina želi proglasiti obrambenu zračnu zonu nad spornim otočjem

Službeni Peking najavio je u srijedu da bi mogao proglasiti obrambenu identifikacijsku zračnu zonu nad spornim otočjem u Južnokineskom moru pošto je arbitražni sud presudio protiv Kine koja je ogorčena, dok zemlje u regiji pozivaju na oprez strahujući od kineske ekspanzije.

"Obrambena identifikacija zračna zona (ADIZ) nije kineski već izum velikih sila. Bude li naša sigurnost ugrožena, naravno da imamo pravo proglasiti je", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Liu Zhenim dan nakon presude koja je izazvala buru nezadovoljstva u kineskoj javnosti.

Proglasi li ADIZ Kina bi mogla izazvati napetosti u regiji i pojačati svoju vojnu nazočnost u Južnokineskom moru kako bi pokazala čvrstinu, upozorili su stručnjaci, prenose agencije BBC i dpa.

Stalni međunarodni arbitražni sud u Den Haagu u utorak je po tužbi Filipina presudio kako nema dokaza da je Kina, koja svojata gotovo cijelo Južnokinesko more s grebenima i otocima koje i drugi smatraju svojima, kroz povijest imala ekskluzivnu kontrolu nad tim vodama i bogatstvima jer su ondje velike zalihe ugljikovodika.

Kina, koja je bojkotirala rasprave na arbitražnom sudu, nazvala je presudu "farsom", "ništavnom i nevažećom".

Službeni Peking  proglasio je ADIZ 2013. i u spornom području u Istočnokineskom moru tražeći da se identificiraju svi zrakoplovi koji njime prolaze i da poštuju propise. 

"Hoćemo li morati uspostaviti ADIZ i u Južnokineskom moru ovisi o razini prijetnje koju primamo", rekao je Liu. Izrazio je nadu da će sve zemlje raditi s Kinom na zaštiti mira i stabilnosti u Južnokineskom moru i neće dopustiti da ono postane "izvor rata".

Rast napetosti u regiji nakon odluke suda

Sud je rekao da je Kina prekršila filipinsku suverenost i da čini "veliku štetu okolišu koraljnih grebena" gradeći umjetne otoke. Dan nakon presude Filipini su oprezni, a predsjednik Rodrigo Duterte pozvao je stručnjake da prouče 479 stranica suda čija je presuda obvezujuća no nema snagu nametanja provedbe odluke.

Osim Filipina, Južnokinesko more, važno prometno čvorište za koje se vjeruje da je bogato rudama i drugim sirovinama, svojataju i Brunej, Malezija, Tajvan i Vijetnam.

Australski premijer Malcolm Turnbull pozvao je sve zemlje da nesuglasice riješe mirnim putem i da poštuju odluku suda, no oporbeni laburisti pozvali su na akciju protiv kineske ekspanzije. 

Dužnosnik japanskog ministarstva vanjskih poslova posjetit će Peking idući tjedan kako bi razgovarao o presudi, prenosi japanska agencija Kyodo. Japan nema pretenzija na to područje, no s Kinom ima spor oko otoka Senkaku u Istočnokineskom moru, prenosi agencija dpa.

Tajvan je u srijedu poslao fregatu u sporne vode kako bi "pokazao tajvansku odlučnost da će braniti svoje nacionalne interese", rekao je predsjednik Tsai Ing-wen.

Tajvan tvrdi da presuda arbitražnog suda šteti pravima Tajvana jer je sud presudio da su sporna područja koraljni grebeni, a ne otoci. Tajvan tvrdi da je Taiping otok i da je dio njegova teritorija, a na njemu je gradio zračnu luku, piše dpa.