NOVOIZABRANI predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić izjavio je danas da će se "stalno, uporno i vrlo rigorozno" brinuti da taj sud ostane neovisan od svih drugih vlasti.

Rekao je to na konferenciji za novinare koju je održao zajedno s dosadašnjim predsjednikom Ustavnog suda Smiljkom Sokolom, kojem je 7. prosinca istekao četverogodišnji mandat. Klarić je izbran za novog predsjednika prošloga utorka, sa sedam od ukupno 13 glasova sudaca.

Sokol je ustvrdio da je kao predsjednik radio na temelju Ustava i Ustavnog zakona i klonio se bilo kakvih političkih utjecaja, dodavši da nije bilo političkih pritisaka na sud s bilo koje strane.

"Ustavni se sud, unatoč drugačijem utisku u javnosti, ne može svrstati ni lijevo niti desno, iako ga čine suci različitih svjetonazora", rekao je Sokol.

"Ustavni sud je s obzirom na svoju nadležnost toliko moćan koliko to želi biti, ali nije dobro da tu moć uzurpira jer je na tankoj liniji da kao čuvar ustavnosti zađe i političku sferu", dodao je.

Odgovorio je i na trajno pitanje ustavnog sudovanja "tko će čuvati čuvare" rekavši da su se suci Ustavnog suda "djelomično čuvali sami od sebe, ali su strogi i pravedni u nadzoru rada Ustavnog suda bili mediji".

Sokol je kazao da ne zamjera onima koji su "teškim riječima" preko medija kritizirali rad suda i njega osobno kako bi dezavuirali sud.

Također je iznio statističke podatke po kojima je u protekle četiri godine u sudu zaprimljeno 11.830 predmeta, od čega je riješeno 8.291, odnosno 70 posto.

S priljevom od oko 4.000 predmeta godišnje hrvatski Ustavni sud približio se njemačkom Saveznom ustavnom sudu, koji prima najviše predmeta u Europi.

U prvom javnom obraćanju novinarima Klarić je istaknuo da predsjednik Ustavnog suda nije moćna osoba, jer je prvi među jednakima i u odlučivanju ima samo jedan glas, a dužnost predsjednika precizno je određena Ustavom, Ustavnim zakonom i poslovnikom suda.

Smatra da će mu četverogodišnje iskustvo kao dopredsjednika suda i zajedničkog rada sa Sokolom pomoći u obavljanju te dužnosti.

Klarić je najavio da će se zauzimati za daljnju racionalizaciju postupaka pred Ustavnim sudom, osobito prilikom rješavanja ustavnih tužbi.

Sud je opterećen velikim brojem ustavnih tužbi, kaže Klarić, od kojih se usvoji samo tri do četiri posto jer građani često nisu u pravu kada misle da im je povrijeđeno neko ljudsko pravo.

Klarić smatra da bi sud morao samostalno raspolagati sredstvima iz proračuna, pri čemu je nedostatak prostora izdvojio kao jedan od najvećih financijskih problema.