USTAVNI sud Hrvatske nastavit će poduzimati napore kako bi se osigurala cjelovita provedba Europske konvencije o ljudskim pravima, a posebice prava svake osobe da se može obratiti ovom sudu i zatražiti pravnu zaštitu, izjavio je u petak u Sarajevu predsjednik hrvatskog Ustavnog suda Petar Klarić.

U glavnom gradu BiH traje dvodnevni radni sastanak predstavnika ustavnih sudova država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, a hrvatsko izaslanstvo na ovom skupu predvodi sudac Klarić.

Kako je pojasnio predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić, cilj ovog sastanka je razmijeniti tranzicijska iskustva ustavnih sudova, a posebice onih u području ljudskih prava.

U izjavi novinarima nakon završetka prvog dijela sarajevskog skupa, Klarić je kazao kako se inicijativi za susret, koju je potaknuo Ustavni sud Bosne i Hercegovine, odazvao jer kako svaka razmjena mišljenja može biti korisna.

Kako je pojasnio Klarić, tijekom svog prvog susreta predsjednici i suci ustavnih sudova Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore te Makedonije utvrdili su sličnosti i razlike u ustavno-pravnim uređenjima ovih zemalja, a u nastavku suradnje težit će se usmjeravanju na konkretna pitanja koja valja rješavati.

S obzirom na to da su ustavni sudovi u svim ovim zemljama u različitim pozicijama, Klarić je sugerirao kako bi svima moglo biti korisno iskustvo Hrvatske, gdje se Ustavnom sudu mogu obratiti svi građani i zatražiti zaštitu svojih prava. On je istaknuo kako se to prije svega odnosi na pravo priziva u slučaju neopravdano dugog trajanja postupka pred redovitim sudovima. U takvim slučajevima, Ustavni sud Hrvatske je, po Klarićevim rječima, uspostavio praksu po kojoj će se za završetak suđenja određivati razdoblje između šest i 12 mjeseci, a oštećeni će imati pravo na novčanu naknadu od države.

"I druge države trebale bi krenuti tim putem", ocijenio je Klarić dodavši kako drži da je to pravi način za poticanje redovitih sudova na učinkovitije postupanje.

Predsjednica Ustavnog suda Slovenije Dragica Wedem Lukić ocijenila je sarajevski skup predstavnika ustavnih sudova regije veoma značajnim, tim prije jer je prvi takve vrste od 1991. godine.

Slovenski je Ustavni sud, kako je pojasnila, bilateralne kontakte do sama imao samo s onim u Hrvatskoj, a sada je prigoda da se ta praksa proširi i na druge države.

Ona je istaknula kako će, bez obzira na sve promjene kroz koje prolaze zemlje regije, Ustavni sudovi nastaviti igrati sve važniju ulogu jer njihova temeljna zadaća - zaštite pojedinca i manjina od zloporabe demokratskih institucija - nikada neće izgubiti na važnosti.

(Hina) xrm ybr