Kniewald: Hrvatska znanost je u lošem stanju, ali nije bez izgleda
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKA znanost je kadrovski i materijalno u lošem stanju, ali nije bez izgleda ako izgradi znanstvenu politiku po uzoru na Europsku uniju, ocijenio je danas u Zagrebu predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske Zlatko Kniewald, govoreći o hrvatskom znanstvenom potencijalu.
Na trodnevnu skupu "Vizija inteligentne Hrvatske" Kniewald je podastro podatke po kojima je u Hrvatskoj registrirano 9076 znanstvenih istraživača, što je manje nego ih ima jedan prosječan američki znanstveni institut.
Od toga broja samo je 1160 istraživača iz tehničkih područja, a velik broj njih odlazi iz Hrvatske, rekao je Kniewald.
U Hrvatskoj na tisuću ekonomski djelatnih građana 3,2 su znanstvenici, a u Irskoj 5,12 i Finskoj čak 10,62.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Međutim, portugalski prosjek je sličan hrvatskom (3,27), a EU teži razviti one koji su ispod prosjeka. Stoga Hrvatska mora odrediti znansvene ciljeve, prilagoditi školstvo budućim znanstvenicima i poboljšati njihov društveni položaj, rečeno je na skupu.
Predavač na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Stanko Tonković upozorio je kao je Hrvatska mala zemlja te da je optimalan kapacitet dobrih studenata na njegovu fakultetu između 300 i 400 na godinu. "I kad upišemo 1400, opet ih dobrih bude 300-400", dodao je.
Igor Čatić sa zagrebačkoga Fakulteta brodogradnje i strojarstva ocijenio je da u hrvatskoj znanosti nema dovoljno novostvorenih vrijednosti. Znanstvena javnost suviše je okrenuta "štancanju znanstvenih radova" što uništava struku, jer nema ni pravog prenošenja znanja ni sinteze koja bi stvorila nove vrijendosti, drži Čatić.
Na trodnevnu skupu "Vizija inteligentne Hrvatske" Kniewald je podastro podatke po kojima je u Hrvatskoj registrirano 9076 znanstvenih istraživača, što je manje nego ih ima jedan prosječan američki znanstveni institut.
Od toga broja samo je 1160 istraživača iz tehničkih područja, a velik broj njih odlazi iz Hrvatske, rekao je Kniewald.
U Hrvatskoj na tisuću ekonomski djelatnih građana 3,2 su znanstvenici, a u Irskoj 5,12 i Finskoj čak 10,62.
Predavač na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Stanko Tonković upozorio je kao je Hrvatska mala zemlja te da je optimalan kapacitet dobrih studenata na njegovu fakultetu između 300 i 400 na godinu. "I kad upišemo 1400, opet ih dobrih bude 300-400", dodao je.
Igor Čatić sa zagrebačkoga Fakulteta brodogradnje i strojarstva ocijenio je da u hrvatskoj znanosti nema dovoljno novostvorenih vrijednosti. Znanstvena javnost suviše je okrenuta "štancanju znanstvenih radova" što uništava struku, jer nema ni pravog prenošenja znanja ni sinteze koja bi stvorila nove vrijendosti, drži Čatić.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati