knjiga rasprava ´Domorodstvo i europejstvo´ Mirka Tomasovića
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska sveučilišna naklada objavila je knjigu akademika Mirka Tomasovića ´Domorodstvo i europejstvo Rasprave i refleksije o hrvatskoj književnosti 19. i 20. stoljeća´.
U uvodnom tekstu rasprava, koje su nastale od 1995. do 2002., autor napominje kako već četvrt stoljeća ističe i obrazlaže tezu da je hrvatska devetnaestostoljetna književna baština nedostatno proučena.
Temeljna teškoća, drži Tomasović, proistječe iz zanemarivanja romantizma, čemu je pridonijela uspostava drukčijih periodizacijskih mjerila (književnost ´ilirizma´, ´Bachov apsolutizam´ i t.d.), popraćena prevelikim obzirom prema izvanliterarnom i političkom kontekstu. Drugi su razlog, kako dodaje, nejasne slike prošlostoljetne baštine, neprovjeravanje kritičkih prosudba iz prikaza postojećih monografskih sinteza.
Zbog svega toga znatna je skupina pisaca i djela površno ocijenjena. Velikim europskim literarnim pokretom i preokretom, kako ističe Tomasović, naši su pisci ostvarili važnu evolutivnu kariku između ´zlatnog doba´ hrvatske književne tradicije - humanizma, renesanse, baroka i - moderne.
Hrvatska knjižvnost, upozorava autor, na samu početku stoljeća bila je na raskrižju - jedan put je vodio prema provincijalnoj stranputici i to balkanskim stazama, a drugi prema europskom sudioništvu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tomasović smatra kako su ´naši predšasnici´ obavili časnu funkciju preporoda i obnove hrvatske književnosti i kulture te istodobno održali komunikaciju s Europom i njezinim onodobnim beletrističkim očitovanjem.
Poticani mističnim ´domorodstvom´ naši su se pisci u svojim književnim iskazima potvrđivali i kao ´europejci´, napominje Tomasović, dodajući kako im je ´domorodstvo´ kao unutarnje stanje davalo zamah, pripravnost na samožrtvu u perspektivi velikih nada i iščekivanja, bez obzira na zapreke i razočaranja političkom zbiljom.
U prvom dijelu knjige Tomasović se bavi razdobljem romantizma u hrvatskoj književnosti, a u drugom piše o četvorici pisaca moderne - Tresiću, Nazoru, Begoviću i Mihovilu Nikoliću, za koje se može reći, kako napominje, da su bili ´domorodci i europejci´.
U uvodnom tekstu rasprava, koje su nastale od 1995. do 2002., autor napominje kako već četvrt stoljeća ističe i obrazlaže tezu da je hrvatska devetnaestostoljetna književna baština nedostatno proučena.
Temeljna teškoća, drži Tomasović, proistječe iz zanemarivanja romantizma, čemu je pridonijela uspostava drukčijih periodizacijskih mjerila (književnost ´ilirizma´, ´Bachov apsolutizam´ i t.d.), popraćena prevelikim obzirom prema izvanliterarnom i političkom kontekstu. Drugi su razlog, kako dodaje, nejasne slike prošlostoljetne baštine, neprovjeravanje kritičkih prosudba iz prikaza postojećih monografskih sinteza.
Zbog svega toga znatna je skupina pisaca i djela površno ocijenjena. Velikim europskim literarnim pokretom i preokretom, kako ističe Tomasović, naši su pisci ostvarili važnu evolutivnu kariku između ´zlatnog doba´ hrvatske književne tradicije - humanizma, renesanse, baroka i - moderne.
Hrvatska knjižvnost, upozorava autor, na samu početku stoljeća bila je na raskrižju - jedan put je vodio prema provincijalnoj stranputici i to balkanskim stazama, a drugi prema europskom sudioništvu.
Tomasović smatra kako su ´naši predšasnici´ obavili časnu funkciju preporoda i obnove hrvatske književnosti i kulture te istodobno održali komunikaciju s Europom i njezinim onodobnim beletrističkim očitovanjem.
Poticani mističnim ´domorodstvom´ naši su se pisci u svojim književnim iskazima potvrđivali i kao ´europejci´, napominje Tomasović, dodajući kako im je ´domorodstvo´ kao unutarnje stanje davalo zamah, pripravnost na samožrtvu u perspektivi velikih nada i iščekivanja, bez obzira na zapreke i razočaranja političkom zbiljom.
U prvom dijelu knjige Tomasović se bavi razdobljem romantizma u hrvatskoj književnosti, a u drugom piše o četvorici pisaca moderne - Tresiću, Nazoru, Begoviću i Mihovilu Nikoliću, za koje se može reći, kako napominje, da su bili ´domorodci i europejci´.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati