Foto: HRT

NAKON što je šefica zadarske Porezne uprave, Stoja Mučaji, ustvrdila kako se podaci s kojima su ranije raspolagali ne podudaraju s podacima objavljenima u predstečajnoj nagodbi VOX-a Rene Sinovčića, odnosno kako su raniji poznati podaci o potraživanjima Rene Sinovčića prema društvu VOX nestali te se pojavila treća osoba, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić gostujući u Studiju 4 HTV-a kazao je kako prostor za malverzacije ostavlja činjenica da dužnik sam utvrđuje tražbine i to pritom nitko ne kontrolira!

Kako je pojasnio Kolakušić, potraživanja se napuhuju zbog stjecanja prava glasa, odnosno kako bi se nadglasalo prave vjerovnike i otpisalo njihova potraživanja. Hrvatski sustav predstečajnih nagodbi, kojeg smatra izuzetno lošim, usporedio je s primjerima Slovenije i Njemačke gdje, kako kaže, postoje izuzetno dobri sustavi u kojima "nije moguće da netko prijavi milijardu kuna nepostojećih tražbina". Kaže kako se ondje postupci vode pred sudovima, a svaki vjerovnik ima pravo osporiti potraživanje drugom vjerovniku.

Istovremeno, smatra kako je u Hrvatskoj "izvršna vlast ušla tamo gdje im nije mjesto", kako je protuustavno što je Ministarstvo financija i regulator i jedan od najvećih vjerovnika u tim postupcima, a navodi i kako se vjerovnicima "morala dati mogućnost da ispitaju tražbine".

A koje su posljedice predstečajnih nagodbi? "Najlošija je posljedica drastično povećanje nezaposlenosti, jer su vjerovnici shvatili da nemaju više što čekati pa otpuštaju radnike", kazao je Kolakušić koji navodi kako radnici u ovom postupku nisu zaštićeni i kako nije rijetkost da se potraživanja prebace na jednu, a radnici u drugu tvrtku kćer nad kojom se odmah otvara stečaj.

Nova potraživanja koja su se iznenada pojavila više nego dvostruko veća od prvobitnih

U slučaju Sinovčićevog VOX-a prvo je bilo 36 milijuna kuna potraživanja, da bi na kraju s novim navedenim potraživanjima dugovanje naraslo do 77 milijuna kuna. Sumnju izaziva činjenica da je najveći vjerovnik VOX-a, s dugom od čak 21,1 milijuna kuna, bio dugogodišnji trener Sinovčićevog NK Zadra Dalibor Zebić. Hypo banka i država odjednom su s ukupno 25 milijuna kuna potraživanja postali manjinski vjerovnici. U slučaju VOX-a javila se i tvrtka kćer kojoj je prepisano zemljište vrijedno 22 milijuna kuna. Novu tvrtku je Sinovčić potom prepustio prijatelju.

"Zakon treba ukinuti i napisati novi"

Mislav Kolakušić  gostovao je danas i u HRT-ovoj emisiji Fokus, u kojoj je objasnio kako je došao do zaključka da postojeći Zakon o predstečajnoj nagodbi nije adekvatan te istaknuo njegove najveće probleme.

"Počeo sam proučavati svu dokumentaciju te sam u nekim slučajevima uočio nezakonitosti te sam shvatio da se radi o sustavnom iskorištavanju zakona na nezakonit način. Potom sam zatražio mišljenje Ustavnog suda o tome je li taj zakon u skladu s Ustavom. Nažalost, sud je odlučio da neće odlučivati ustavnosti tog zakona.

Jedan od tri temeljna problema ovog zakona je činjenica da tijela koja pokreću postupak, odnosno Ministarstvo financija, pokreće postupak i nadzire žalbe, to je jedan zatvoreni krug - Ministarstvo financija u potpunosti kontrolira proces predstečajnih nagodbi i to je golemi i osnovni problem.

Ideja predstečajnog zakona je odlična i prihvatljiva, ali temeljne postavke Zakona su potpuno pogrešne", kazao je Kolakušić.

Tomislav Đuričin iz Udruge malih i srednjih poduzetnika zaključio je kako u potpunosti podržava predstečajne nagodbe kako bi se očuvala radna mjesta. "Ovo je bila dobra namjera da se podmire stari dugovi i da tvrtke dobiju novu snagu za nastavak poslovanja", kazao je.

Ivan Rude iz Udruge stečajnih upravitelja kazao je da je predstečajna nagodba moderna i postoje određene prane kontroverze.

"Morate gledati gospodarsku situaciju u Hrvatskoj - zakon se donosi u trenutku masovne nelikvidnosti. U tom stanju nužde, uz sve kontroverze tog Zakona, činjenica je da je on za firme omogućio da se konsolidiraju. Postavimo si pitanje - što bi bilo da tog Zakona nema?

Kada godinama ne poštujete zakon, kada imate masovnu pojavu nepoštivanja zakona, vi ne možete takav sustav stabilizirati odjednom", zaključio je.

Revizor Vlado Brkanić kao dobar primjer rješavanja problema nelikvidnih tvrtki naveo je Njemačku.

"U Njemačkoj je poznata shema sanacije prije stečaja - upravi društva se daje mogućnost da internim restrukturiranjem dovedu društvo do solventnosti. Taj postupak provode stručnjaci koji su apsolutno kompetentni. Ako se ne uspije vratiti likvidnost, onda ostaje stečaj", kazao je.

Gosti Fokusa na kraju su iznijeli i svoja rješenja.

Kolakušić smatra da cijeli zakon treba ukinuti i napisati novi zakon. "Ministarstvo obavlja tri funkcije u postupku, a dužnici sami definiraju tradžbine, dok Ustavni sud nema gotovo nikakvog utjecaja. Potreban nam je zakon u kojem će se dogovarati dužnici i vjerovnici, a ne dužnik sam sa sobom"

Đuričin smatra da bi trebalo provjeravati koje su tradžbine fiktivne a koje nisu. Treba striktno provoditi zakon o stečaju kada se steknu uvjeti za stečaj, smatra.

"Stečajni zakon mora omogućiti nastavak poslovanja onim tvrtkama koje za to imaju šansu. Ovaj nered koji traje 20 godina mora se rješiti", kazao je Rude.