54.158.21.160 US
 

Kolakušić: Sudstvo je kao dijete koje prima džeparac, ovisno je o onome tko raspolaže novcem, a to je vlast

KLJUČNI PODACI
  • U utorak se bira 11 članova Državnog sudbenog vijeća
  • Članovima je dužnost osigurati samostalnost i neovisnost sudbene vlasti
Piše: L.N.
nedjelja, 25.1.2015. 22:17
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Index

NEPOSREDNIM i tajnim glasanjem u utorak će 1.912 sudaca (836 općinskih, 406 županijskih, 413 prekršajnih, 157 trgovačkih, 60 upravnih i 40 vrhovnih) izabrati sedam sudaca koji će zastupati njihove interese u Državnom sudbenom vijeću. Birat će se dva suca Vrhovnog suda, dva suca županijskih sudova, dva suca općinskih sudova i jedan sudac za sve specijalizirane sudove (prekršajne, trgovačke i upravne sudove). U Sudbeno vijeće ulaze još dva saborska zastupnika i dva profesora. Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, za Index objašnjava važnost Državnog sudbenog vijeća, govori o utjecaju politike na suce te kolika je uloga pravosuđa u društvu.

Što znači za suce izbor u Državno sudbeno vijeće?

Za mene je to najveća čast koju jedan sudac može ostvariti u karijeri s obzirom da članovi DSV-a predstavljaju suce te imaju dužnost osigurati samostalnost i neovisnost sudbene vlasti. 

Da li je dobro da političari biraju Državno sudbeno vijeće? Je li time ugrožena neovisnost sudske vlasti?


Političari biraju samo dva člana DSV-a i to dva saborska zastupnika, profesori pravnih fakulteta biraju dva profesora, a svi suci biraju sedam sudaca. Ranije je Sabor birao članove DSV-a, ali je taj koncept na sreću napušten jer je po mom mišljenju predstavljao direktan utjecaj politike na pravosuđe. 

Što mislite o sastavu DSV-a?

Smatram da su dva saborska zastupnik dobro rješenje kao svojevrsni oblik prihvatljive suradnje i nadzora politike nad izborom sudaca i predsjednika sudova. Međutim, smatram da profesorima pravnog fakulteta nije mjesto u DSV-u kao ni u komisijama za pravosudni ispit, ta mjesta bi trebalo popuniti s još jednim sucem općinskih i specijaliziranih sudova da bi se pravednije raspodijelio zastupanje sudaca tih sudova u odnosu na ukupni broj sudaca, npr. sudaca specijaliziranih sudova ima 1/3, dok im trenutno pripada 1/7 predstavnika u DSV-u.

Koliko zarađuju članovi DSV-a?

Članovi DSV-a zadržavaju svoje plaće te im pripada naknada u iznosu 3.000 kn prema odluci Vlade RH iz 2011. Sudac nastavlja redovno raditi sudački posao uz dodatni rad u DSV-u. Moja plaća suca trgovačkog suda sa 16 godina rada u pravosuđu iznosi 10.060 kn. Prije nego sam imenovan za suca 2 godine sam radio kao sudski vježbenik s plaćom od 1.800 kn te 10 godina kao sudski savjetnik s plaćom u iznosu od 2.500 do 8.000 kn.

Mislite li da je DSV samostalno tijelo u izboru sudaca?

Nažalost, propisima je trenutno relativizirana uloga DSV-a u izboru sudaca, jer se budući suci takoreći odabiru već u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike s obzirom da DSV imenuje suce temeljem ostvarenih ocjena u školi.

Da li je Državna škola kvalitetno rješenje za izbor i edukaciju budućih sudaca?

Državna škola po uzoru na Francusku je jedna u nizu katastrofalnih zakonodavnih pogrešaka u hrvatskom pravosuđu, podneseni su brojni prijedlozi za ocjenu ustavnosti koji nisu godinama riješeni, među kojima su i prijedlozi Udruge sudaca i sudskih savjetnika. Francuski sustav obrazovanja je sasvim drugačiji od hrvatskog i logično je da tamo osobe koje nisu pravnici steknu barem temeljna znanja o pravu prije nego postanu suci.

Kako su se suci educirali prije Državne škole?

U Hrvatskoj su desetljećima suci educirani kroz sudsko vježbeništvo. Polaže se pravosudni ispit koji je vjerojatno najzahtjevniji stručni ispit (prosječno vrijeme pripreme traje 3 mjeseca cjelodnevnog učenja. Naime, tisuće odredbi je potrebno naučiti napamet, pišu se tri pisane radnje, ispit traje ukupno oko 40 sati), nakon čega slijedi višegodišnje sudsko savjetništvo (rad na konkretnim sudskim predmetima) prije imenovanja za suca. Sada je sve to radno iskustvo i staž izbrisano te sada sudski savjetnici i odvjetnici koji žele i imaju kvalitetu da budu imenovani za suca moraju poput prvašića ponovno pohađati školu teoretskog tipa. Zamislite da kirurgu s 10 godina rada, tijekom i nakon specijalizacije, onemogućite da obavlja svoj posao dok ne završi  neku novoizmišljenu dvogodišnju teoretsku školu, uvedenu isključivo iz razloga dodvoravanja Francuskoj koja je u vrijeme pripreme tog propisa predsjedala EU i izmišljanja dodatnog izvora prihoda pojedincima. Uvođenjem škole je faktično onemogućeno iskusnim i kvalitetnim sudskim savjetnicima i odvjetnicima da budu izabrani za suce.

Koji su konkretni problemi u vezi Državne škole?

Imamo apsurdnu situaciju da tisuće pravnika udovoljavaju formalnim uvjetima za imenovanje za suca ili predsjednika Ustavnog ili Vrhovnog suda, dok istovremeno samo nekoliko, uglavnom mlađih kolega, udovoljava uvjetima za imenovanje sucem na mali prvostupanjski sud. Zbog takvog sustava sudačka mjesta na manje atraktivnim sudovima ostaju nepopunjena, a za imenovanjem za suca Ustavnog suda nije propisan kao uvjet čak ni položeni pravosudni ispit.

Postoji li nešto u dosadašnjoj praksi Sudbenog vijeća s čime se ne slažete?

Potpuno mi je neprihvatljivo da član DSV-a, kao i članovi njegove obitelji budu imenovani za suca ili napreduju za vrijeme trajanja mandata člana DSV-a. Sada je zakonom onemogućeno napredovanje članova DSV-a, ali ne i imenovanje i napredovanje članova obitelji.

Učinkovitost pravosuđa nam je na niskim granama, zašto?

Hrvatski sudac prosječno riješi preko 900 predmeta svake godine za što je potrebno donijeti barem tri procesne odluke i održati tri ročišta čime dolazimo do zapanjujućih brojki. Naši suci nisu krivi za neučinkovito pravosuđe jer su prema svim statistikama po broju riješenih predmeta među najučinkovitijima u Europi, međutim s ovolikim brojem sudskih predmeta koje proizvode vrlo nekvalitetni, često eksperimentalni propisi nije se lako nositi.

Postoji li direktan utjecaj politike na suce?

Uvjeren sam da ne postoji direktan utjecaj, ali i indirektan utjecaj je vrlo snažan. Kroz različite propise omogućeno je da takoreći ne postoji niti jedan sudac velikog suda protiv kojeg se ne može pokrenuti stegovni postupak, iako je primjerice ostvario i 130 posto "okvirnih mjerila". Kako je to moguće? Ako u sudnici imate 600 predmeta i morate godišnje donijeti 400 presuda za koje vam je potrebno minimalno 2.400 radnih sati, a godina ima 1.750, niste u mogućnosti ravnomjerno poduzeti radnje u svim drugim predmetima koji su vam dodijeljeni u rad pa vas se arbitrarno može pozvati na odgovornost. Ukoliko ravnomjerno poduzimate radnje u svim predmetima, tada niste u mogućnosti ostvariti okvirna mjerila i opet vas se može pozvati na odgovornost.

Veliki udar na neovisnost sudske vlasti je činjenica da pravosuđe ne raspolaže novcem koji mu pripada već to u njegovo ime radi izvršna vlast. Kako ni dijete koje prima džeparac nije u potpunosti samostalno, tako ni pravosuđe dok ne stekne mogućnost samostalno raspolagati novcem ne može biti potpuno samostalno.

Može li se što učiniti?

Nužno je kvalitetnijim zakonima znatno smanjiti broj sudskih predmeta na prihvatljivu mjeru. Sudac je istovremeno opterećen predmetima od 50 kuna i predmetima od 20 milijuna eura s takoreći jednakim procesnim obvezama. Najbrži način je izmijeniti procesne propise koji daju znatno veće ovlasti sudu u procjeni koje dokaze treba izvesti u kojem postupku, no postoje i druge metode. U Španjolskoj primjerice ima 7.700 neprofesionalnih sudaca koji rješavaju sve sporove do 90 eura, čime se profesionalni suci rasterećuju i omogućuje im se brzi i učinkoviti rad na predmetima koji uistinu spadaju u sudsku nadležnost.

Što je za vas pravo i koja je uloga pravosuđa u društvu?

Često se u javnosti ponavlja mantra da pravo nije uvijek pravda. Upravo suprotno, jedini smisao prava je ostvarenje osjećaja pravde u svakoj pojedinoj državi uvažavajući običaje i kulturu tog prostora. Ta mantra se ponavlja da bi se na mala vrata omogućilo donošenje Zakona kojima se pogoduje raznim lobijima i pojedincima. Jedan od najizraženijih ljudskih osjećaja je osjećaj za pravdu i tu je uloga pravosuđa nezamjenjiva, ono mora stajati na braniku zaštite prava građana.

Koji je utjecaj zakona na društvo?

Zakonima se određuje apsolutno sve, traje li sudski postupak mjesec dana ili nekoliko godina, štite li se interesi građana ili unaprijed poznatih lobija i pojedinca. Primjerice, samo jedna logična odredba Zakona koja glasi da je kreditiranje dopušteno isključivo u domaćoj valuti mogla je hrvatskim građanima spasiti milijarde kuna, ali onda ih "netko" ne bi zaradio.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije