54.198.143.210 US
 

KOLIKO SU GENETSKI MODIFICIRANE BILJKE DOISTA LOŠE ZA OKOLIŠ?

Piše:
nedjelja, 19.1.2003. 08:13
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Polja šećerne repe puna korova i kukaca prvi su put opovrgnula tvrdnju da su genetski modificirane kulture otporne na herbicide, loše za biljni i životinjski svijet, objavio je New Scientist.

Istraživanje upućuje na zaključak da bi oprezna uporaba GM tehnologije mogla potaknuti povratak biljnog i životinjskog svijeta koji je nestao s polja s konvencionalnim kulturama i to bez negativnog učinka na urod.

´Sad je prvi put netko uzeo kulture otporne na herbicide i pokazao da one mogu biti dobre za okoliš´, rekao je John Pidgeon iz Broomova istraživačkog poljoprivrednog centra (BBRS) u Suffolku, u Velikoj Britaniji, koji je proveo istraživanje. BBRS većim dijelom financira industrija za preradu šećerne repe, a studiju je djelomično financirala i biotehnološka tvrtka Monsanto.

Pidgeon je istaknuo da farme na kojima se uzgaja šećerna repa pokrivaju 15 posto obradivih površina u Engleskoj, pa bi šira uporaba GM tehnologije mogla pomoći u obnovi biljnog i životinjskog svijeta u znatnim razmjerima. Slične strategije mogle bi se primijeniti kod bilo kojih drugih kultura koje se uzgajaju u redovima, poput kukuruza i soje, što upućuje na globalnu korisnost otkrića.

Skeptici upozoravaju da bi poljoprivrednici zbog GM tehnologije mogli doći u napast da u potpunosti zatru korov, čime bi dobili 10 posto veće urode, ali bi i ´sterilizirali´ europske poljoprivredne površine. Proizvođači šećera mogli bi pak odbiti kupiti GM repu uz objašnjenje da europski potrošači ne prihvaćaju GM šećer.

Pidgeon, Alan Dewar, Mike May i kolege dokazali su da korov može mjesecima bujati pokraj GM repe bez utjecaja na konačan urod. Ti korovi i kukci koji o njima ovise predstavljaju mnogo više hrane za ptice nego što je se može naći na susjednim poljima s konvencionalnom šećernom repom koja su očišćena od korova.

Znanstvenici se nadaju da bi GM repa, kad bi ju se koristilo u većim razmjerima, mogla osigurati dovoljno hrane i skloništa za privlačenje ptica poput ševa i vivaka, koje su sve rjeđe na europskim farmama.

Korovu je u studiji dopušten rast u 50 centimetara širokim brazdama između GM repe otporne na herbicide širokog spektra koji ´uništavaju sve zeleno´. Četiri do šest tjedana nakon sijanja sjemena, znanstvenici bi uništili korov u blizini tek izraslih izdanaka repe, dok je ostalom dozvoljeno bujanje.

Taj bi korov uništili tek četiri do šest tjedana poslije novom dozom herbicida. Čak i tada korovu bi trebalo do tri tjedna da nestane, tijekom kojih bi i dalje predstavljao hranu i sklonište za kukce i ptice.

´Nakon sijanja imate šest od 15 tjedana s korovom. Polja s konvencionalnom repom gola su cijelo vrijeme´, rekao je Pidgeon.

Hvatanjem i identifikacijom desetaka tisuća kukaca znanstvenici su dokazali da su polja s GM kulturom njima mnogo bogatija.

Skepticima ni to nije dovoljno. Brian Johnson, savjetnik za biotehnologiju pri Engleskoj prirodi, smatra da su potrebna daljnja i opsežnija istraživanja kako bi se dokazalo da se na taj način na farme vraćaju ptice.

Johnson misli da poljoprivrednici najveće urode i profite mogu dobiti potpunim iskorjenjivanjem korova. Pidgeon se slaže da je to privlačna zamisao, no da to ne bi bila kada bi se uveli financijski poticaji za ponovno uvođenje divljeg biljnog i životinjskog svijeta, a ne samo za tonažu uroda.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije