54.145.16.43 US
 

Kolinda u službenom posjetu Poljskoj, glavna tema inicijativa Jadran-Baltik-Crno more

Piše: Hina
utorak, 26.1.2016. 07:24
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: FAH

INICIJATIVA Jadran-Baltik-Crno more koju hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zagovara od početka mandata kao novi način suradnje srednjoeuropskih zemalja na osi sjever-jug bit će u fokusu njezina ovotjednog posjeta Poljskoj, kamo vodi i dosad najveće gospodarsko izaslanstvo.

Grabar-Kitarović boravit će u službenom posjetu Poljskoj od 27. do 29. siječnja, a susrest će se s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, premijerkom Beatom Szydło, predsjednikom Senata Stanisławom Karczewskim i predsjednikom Sejma Marekom Kuchcińskim. Sudjelovat će na Poljsko-hrvatskom gospodarskom forumu, te posjetiti zloglasni koncentracijski logor Auschwitz na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja.

Ključna tema njezinih sastanaka s poljskim čelnicima bit će jačanje srednjoeuropske suradnje kroz inicijativu Jadran-Baltik-Crno more, najavljuju iz njezina ureda.

Prvenstveno je riječ o "osnaživanju sveukupne suradnje u srednjoj Europi od sjevera prema jugu", kažu izvori s Pantovčaka. "Radi se o ponovnom jačanju nekih veza koje su postojale kroz stoljeća i koje su oslabile, a čije je ponovno uspostavljanje i jačanje svima koristi".

"To je inicijativa koju nijedna država ne može iznijeti sama. Mora biti prepoznata od strane i manjih i većih država, a to su i članice Višegradske skupine, i baltičke države, crnomorske države, ona mora biti prepoznata i u institucijama Europske unije, ali isto tako i u međunarodnim financijskim institucijama", naglašavaju izvori.

Hrvatska je već povela prve razgovore o tome i dobila je snažnu potporu, a s obzirom da inicijativa osim ogromnog gospodarskog potencijala ima i geopolitičku važnost, prepoznaju je i Sjedinjene Države kao svoj geopolitički interes. Inicijativa ima i podršku NATO-a i od EU-a.

Pozvani čelnici 12 zemalja

Najavljeno je da će se sastanak na vrhu te inicijative održati do ljeta ili tijekom ljeta u Hrvatskoj. Na sastanak će biti pozvani čelnici 12 zemalja Europske unije, ali Hrvatska kao organizator razmišlja i o pozivanju zemalja koje nisu članice Unije, ali bi mogle sudjelovati u inicijativi.

Na sastancima predsjednice u Poljskoj bit će riječi i o bilateralnoj suradnji, s naglaskom na gospodarstvo, te o sigurnosnim pitanjima – poljski je fokus Ukrajina, a hrvatski Sirija i izbjeglička kriza. Razgovarat će se i o energetskoj sigurnosti, neovisnosti i diversifikaciji, stanju u jugoistočnoj Europi, te o NATO-u u svjetlu nadolazećeg summita u Varšavi ove godine. Tema će biti i odnos Velike Britanije i EU-a koji će u veljači biti u fokusu Europskog vijeća.

Novinare je zanimalo tko će predstavljati Hrvatsku na tom summitu u Bruxellesu, s obzirom da je predsjednica već i ranije izrazila želju za sudjelovanjem. "To je sigurno jedna od tema o kojoj će se razgovarati s premijerom i ministrima i pokušat će se naći odgovarajući pristup", kažu iz njezina ureda.

Sličan odgovor daju i na pitanje o tome kakav će stav zauzeti Hrvatska na sastanku u veljači kada su pitanju traženja Velike Britanije oko reforme EU-a. "To je nešto o čemu treba razgovarati", kažu oni.

Poljska se posljednjih tjedana našla u središtu zanimanja u Europi nakon što je nova vlada povukla nekoliko kontroverznih poteza u cilju stjecanja veće kontrole nad pravosuđem i medijima.

Ta zemlja, naglašavaju na Pantovčaku, bez obzira na nesuglasice s Europskom unijom i pokretanja preliminarne istrage u Bruxellesu nije ni u kakvoj izolaciji i uglavnom se poziva na smirivanje stanja. U tom smislu najbolja je poruka, kažu izvori, došla s prošlotjednog sastanka predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, bivšeg poljskog premijera, i predsjednika Dude.

Oni su pozvali na smirivanje napetosti između Bruxellesa i Varšave. "Poljska nema neprijatelja u Europskoj uniji. Postoje različita stajališta o pojedinim pitanjima, ali ono što je dobro za EU dobro je i za Poljsku", izjavio je Tusk nakon sastanka s Dudom prošlog ponedjeljka. "Treba razgovarati mirno, bez emocija i na temelju činjenica", rekao je predsjednik Duda, dodajući da treba izbjegavati neprimjerenu retoriku u medijima.

Ipak, napetosti i dalje postoje što je najbolje bilo vidljivo tijekom vikenda kada su tisuće ljudi izašle na ulice Varšave kako bi prosvjedovale protiv planova nove konzervativne vlade da poveća svoje nadzorne ovlasti, što će, po tvrdnjama kritičara, ugroziti prava građana na privatnost. To je već treće sporno pitanje u Poljskoj, nakon onoga o imenovanju sudaca u ustavni sud te novog zakona o medijima.

Gospodarski dio posjeta Poljskoj

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na Pantovčaku naglašavaju kako u Poljsku s predsjedicom putuje dosad najveće gospodarsko izaslanstvo. Za poljsko-hrvatski gospodarski forum u Varšavi interes je pokazalo 48 hrvatskih tvrtki te osamdesetak poljskih.

Kako najavljuju iz Hrvatske gospodarske komore, u izaslanstvu u Poljsku putuju među ostalima predstavnici Kraša, Podravke, Belja i Zvijezde, potom Končara, Gredelja i Đure Đakovića, Janafa i Plinacroa, Exportdrva, Dalekovoda i Redoxa. Tu su i predstavnici luka u Rijeci i Vukovaru.

"Poljska je kao tržište iznimno zanimljiva, a od ulaska Hrvatske u EU suradnja je intenzivirana", kažu iz HGK te pojašnjavaju da su glavna polja suradnje energetika, energetska infrastruktura i turizam. Lani je u Hrvatsku došlo 700.000 turista.

Poljska je ekonomsija prošle godine rasla 3,3 posto, a nezaposlenost je 11,5 posto. Daleko najvažniji trgovinski partner joj je Njemačka, ali je i Hrvatska u posljednje dvije godine bilježi rast robne razmjene.

Hrvatska predsjednica će na Poljskom institutu za međunarodna pitanja održati i predavanje na temu: “Uloga Hrvatske u učvršćivanju otpornosti srednje Europe u nemirnom svijetu“.

"Sve skupa ide prema repozicioniranju poimanja Hrvatske u poljskoj politici i društvu. Poljska dosad nije u velikoj mjeri bila zainteresirana za Hrvatsku, tome smo u nekoj mjeri pridonijeli i sami, ali ono što se zamjećuje od prošle godine je povećan interes i gledanje na Hrvatsku u srednjoeuropskom kontekstu", naglašavaju izvori s Pantovčaka.

Auschwitz

U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Duda sudjelovat će u srijedu na obilježavanju 71. godišnjice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitza.

Obilježavanje počinje tijekom jutra kada će bivši zatočenici upaliti svijeće i položiti vijence, a potom će se održati misa te otvoriti izložba "Svjedok".

Glavna svečanost bit će uprilična u logoru smrti Auschwitz II- Birkenau, a na njoj će osim Grabar-Kitarović i Dude govoriti preživjeli logoraši, te veleposlanici Izraela i Rusije. Obilježavanje će završiti komemoracijom kod spomenika žrtvama.

Ove godine moto okupljanja su "Povratci". "Preživjeli logoraši morali su nakon oslobađanja ponovno stvoriti uvjete za donekle normalan život. Neki su se vratili svojim obiteljima, u uništene gradove kao što je bila Varšava, neki su pokušali u novoj državi Izraelu", kazao je u najavi događanja direktor Muzeja Auschwitz Piotr M.A. Dywinski.

"Sjećajući se svih žrtava na poseban način, na svečanosti želimo odati počast onima koji su se unatoč ogromnoj traumi pokušali vratiti normalnom životu", kaže Dywinski.

Procjenjuje se da je broj ubijenih židova u holokaustu bio između pet i šest milijuna, a samo je u Auschwitzu ubijeno 1,1 milijuna ljudi, od kojih su 90 posto bili židovi.

Vojnici Crvene Armije oslobodili su logor 27. siječnja 1945.


 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije