54.156.67.122 US
 

KOMEMORACIJA RADOVANU IVANČEVIĆU

Piše:
utorak, 17.2.2004. 15:45
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Članovi obitelji, prijatelji, štovatelji, brojni povjesničari umjetnosti, muzealci, likovni umjetnici te kulturni i javni djelatnici okupili su se danas na komemorativnom skupu Radovanu Ivančeviću, našem vodećem povjesničaru umjetnosti koji je preminuo u Zagrebu 17. siječnja ove godine. L

Ivančevićeva dugogodišnja suradnica Ivanka Reberski naglasila je da je Ivančević čitav radni vijek proveo na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje se uz Milana Preloga i Ljubu Karamana formirao u jednog od najsvestranijih stručnih autoriteta hrvatske povijesti umjetnosti.

Ivančević je predavao i na Akademiji za kazalište, film i televiziju te na Odsjeku za dizajn Arhitektonskog fakulteta. U svojoj misiji povjesničara umjetnosti Ivančević je sa zavidnom lakoćom širio istinu o pravim vrijednostima, pridobivajući za svoja stajališta i one koji se s njim nisu uvijek slagali. Radovan Ivančević osobito je zaslužan za proučavanje šibenske katedrale te je jedan od najzaslužnijih za njezin upis na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Zaslužan je i za rekonstrukciju Staroga mosta u Mostaru protiv čijeg je rušenja među prvima digao glas. Osobito se zauzimao za vraćanje izvornoj svrsi Meštrovićeva paviljona, današnjeg Doma hrvatskih likovnih umjetnika.

Kao vrhunski povjesničar umjetnosti, naglasila je Reberski, Ivančević je doživljavao rušenje spomenika i razaranje gradova u Domovinskom ratu kao najpogubniji atak na naš kulturni nacionalni identitet. Jednako je tako u miru temperamentno i angažirano reagirao na nebrigu i propuste u očuvanju baštine.

Na području povijesti umjetnosti Ivančević je, po riječima Ivanke Reberski, "zaorao mnoge plodne brazde" baveći se širokim rasponom tema od srednjovjekovne arhitekture Istre i renesansne skulpture do arhitekture zagrebačke moderne i suvremenog dizajna, pisao je o djelima Dušana Džamonje, Vjenceslava Richtera, Meštrovića, arhitekta Stjepana Planića, slikara Ede Kovačevića, Zlatka Boureka i Zvonimira Lončarića. Kruna njegovih 30-godišnjih znanstvenih doprinosa je prva i do danas jedina sinteza povijesti likovnih umjetnosti "Umjetničko blago Hrvatske".

Ivančević je zadnjih 15-ak godina svoje djelovanje usko vezao uz društvo povjesničara umjetnosti pa je i jedan od organizatora prvog kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, održanog 2001. godine u Zagrebu.

O Radovanu Ivančeviću govorili su i Zvonko Maković, Ivo Babić, Snješka Knežević, Enes Midžić i zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić.

(Hina) xta yaz

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije