54.158.63.41 US
 

Komentar Drage Pilsela: Europa laička i vjernička

Piše:
ponedjeljak, 12.7.2004. 09:10
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

JESU li vlade zemalja Europske unije učinile dobro kada su usvojile projekt europskog ustava u čijem uvodu neće biti spomenuti kršćanski korijeni našega kontinenta kao što su tražili neki europski političari a zahtijevao je Vatikan? Sklon sam vjerovati da je to mudar potez i pokušat ću to obrazložiti.

Po definiciji, svaka je religija, pa tako i svaka vjera, donekle netolerantna jer brani istinu koja ne uspijeva suživjeti na miran način sa drugim, suprotstavljenim istinama. Kršćanstvo je kroz mnoga stoljeća (posebice katolištvo), kao i radikalni islam, bilo u ratu s drugim konfesijama. Ateisti, židovi, muslimani i protestanti su platili težak danak, najčešće glavom ili progonstvom, što nisu željeli prihvatiti "pravu" vjeru. Kada je katolicizam bio i državna religija, furiozno je progonio one koji, na primjer, nisu slijedili katolički moralni nauk o seksualnosti. Katolička je Crkva (kao što dobro prikazuje film "Sestre Marije Magdalene") bila izuzetno okrutna prema prekršiteljima toga nauka iako nikada nije došlo do ekstremne diskriminacije koja vlada u nekim islamskim zemljama protiv žena.

Zahvaljujući sve čvršćim podjelama ili granicama između javnoga i privatnoga, ili između svjetovnoga i duhovnoga, Europa postaje sve demokratičnija što nije slučaj sa zemljama u kojima postoji šerijatsko pravo koje, između ostalog, pomaže učvršćivanju autoritativnog despotizma i čini težim, gotovo nemogućim, uspostavu otvorenoga društva.

Bez ikakve sumnje, kršćanstvo čini okosnicu europske tradicije ili zapadne kulture, ali utvrditi laicizam države jest zadatak svih onih koji rade na demokratizaciji društva a obustava klerikalizma jest jedan važan korak u toj zadaći.

Osim toga, ustav koji će biti lišen kršćanskih atributa pomoći će integraciji Turske, zemlje koja, iako uživa laicizam od revolucije Kemala Ataturka, diše muslimanski i, kao Bosna i Hercegovina, ima prevažan zadatak da bude most prema tzv. islamskome svijetu. Važno je uočiti koliko će biti značajno za islamski svijet ako Turska uđe u EU na način da bez traumi ujedini vjeru u Kur an i postojanost demokratskim uzusima.

Imati laičku državu ne znači graditi ateističko društvo a ponajmanje ohrabrivati vladu koja će se neprijateljski odnositi prema religiji, kao što su tvrdili neki žestoki zagovornici ustava koji će imati kršćanski pečat. Imati laičku državu znači imati sustav i vlast koja će se angažirati u poštivanju svih religija i svačijeg svjetonazora ukoliko ne bude narušavao tuđe slobode i prava, mir i stabilnost društva. Laička država se ne poistovjećuje niti sa jednom vjerom kako bi svaka mogla doći do punog izražaja i poštivanja. Na taj način se postiže potpuna sloboda izbora građana.

Svi veliki mislioci smatraju da je intenzivni duhovni život važan uvjet za funkcioniranje demokracije. Ateisti se ovim mišljenjem neće složiti. Iako su u manjini, treba ih poštivati. Ja, pak, vjerujem, da društvo postiže maksimalnu efikasnost i razvija najbolje svoju kreativnost u sjeni trascendencije, tada, kada na horizontu ima Boga, što ne znači da nas ateisti ili agnostici ne mogu fascinirati genijalnim dostignućima jer se to upravo vrlo često događa.

Naprosto, Boga se ne može izgnati iz čovjekova srca. I budući se ne može ukinuti religija mora je se razvijati na području privatnosti. To, pak, ne znači da javne vjerske manifestacije nisu potrebne ili da vjera ne smije imati javni učinak. Dapače. Ali se vjera ima živjeti tako da se dozvoli drugima da žive prema vlastitom svjetonazoru. Kada bi vjera bila sredstvo prisile kod drugih, potkopavao bi se demokratski ustroj.

Sasvim je normalno da vjerske zajednice pokušaju utjecati u procesu donošenja zakona i da budu aktivne u javnim diskusijama. Ali uloga vjerskih zajednica može biti štetna ako se zaboravi da se ne smije dovesti u pitanje ono što je laička država postigla tijekom povijesti.

Hrvatska mora imati hrabrost zakoračiti u prostor osobne suverenosti koje su osvojile države poput Nizozemske ili Belgije. Primjerice, moramo ispuniti dug prema onima koji pate zbog nepostojanja ravnopravnosti spolova ili potpune slobode seksualnog identiteta. Istospolne zajednice moraju biti ozakonjene sa svim pravima heteroseksualnih brakova pa i pravo na usvajanje i podizanje djece.

Želim reći da bi kršćanski europski ustav sasvim sigurno bio prepreka za širenje sloboda koje su nam jako važna, ali i to da nam vjera u Boga, onima koja nam je dana milost da je imamo, mora biti snaga da stvorimo što humanije i solidarnije društvo.

                                                      Drago Pilsel

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije