Foto: Adriatic Institut

PREDSJEDNICA Adriatic instituta za javnu politiku Nataša Srdoč napisala je za Index komentar o situaciji u Hrvatskoj u kojemu se osvrnula na nasilne prosvjede. Komentar Nataše Srdoč objavljujemo u cijelosti:

"I dok se većina zemalja istočne i zapadne Europe oporavila u prošloj godini, Hrvatska je u padu drugu godinu zaredom. Hrvatski BDP pao je za 1,4 posto u 2010. godini, a nezaposlenost je dosegla gotovo 20 posto. Mnogobrojni prijašnji i sadašnji političari prikupili su neobjašnjivo bogatstvo kroz političku korupciju, a Vlada nema moralni autoritet za vođenje nacije. Nedostatak moralnog autoriteta je najviše vidljiv u pregovorima s EU u kojima se ne vodi računa o dobrobiti svih hrvatskih građana.

"Apsurdno je govoriti o zabrani okupljanja na Markovu trgu"

U potpunosti je razumljivo da građani kojima iz godine u godinu pada životni standard (cijene rastu, a primanja padaju) izlaze na ulice izražavajući svoje nezadovoljstvo. Vrlo je važno osigurati slobodu govora, slobodu mirnog okupljanja te se trebaju pronaći principijelna rješenja za izlazak iz krize. 

Markov trg predstavljaju institucije koje služe hrvatskim građanima (Vlada je izvršno tijelo izabrano voljom hrvatskih građana) pa je apsurdno govoriti o zabrani mirnog prosvjeda na trgu na kojemu borave javni službenici koji trebaju zastupati interese najvećeg broja hrvatskih građana. Zabrana prosvjeda na Markovu trgu samo je prividan simbol moći vlasti koja je izgubila svaki moralni autoritet i koja je time dala otvoreno do znanja da ne želi biti transparentna i odgovorna te da neće polagati račune poreznim obveznicima. Članovi Sabora i/ili sudstvo trebali bi ukinuti zabranu okupljanja na Markovu trgu, a prosvjednici trebaju pričekati dok se zabrana ne ukine jer u ovom trenutku je legitimnost prosvjeda važnija od mjesta okupljanja.

"Marginalne nasilne grupe pogoduju Vladi"

Ne smijemo pasti u klopku prividnosti - hrvatski građani imaju krajnju moć odabrati svoje predstavnike u Saboru koji će u budućnosti zastupati naše interese kao zakonodavci i u funkciji izvršne vlasti. Marginalne nasilne grupe koje se pridružuju prosvjedima omalovažavaju sve hrvatske građane koji teže boljem životu u Hrvatskoj. Ciljevi marginalnih grupa neće zaposliti hrvatske građane niti ostvariti viši životni standard, oni ustvari pogoduju sadašnjoj Vladi koja će diskreditirati mirne prosvjedw i ponašati se kao da se opravdani prosvjedi u hrvatskim gradovima nisu ni dogodili. Tome u prilog govori i stav predsjednice Vlade koja ne dopušta novinarska pitanja o prosvjedima, čini se da je Roger Helmer trebao uputiti svoje Otvoreno pismo o cenzuri na HRT-u direktno gospođi Kosor.

Građani Hrvatske moraju se okupiti oko zajedničkog cilja - ostvarivanje višeg ekonomskog rasta odnosno ostvarivanje višeg nivoa životnog standarda svih hrvatskih građana. U tom kontekstu trebamo voditi računa da će interesne grupe nastojati progurati ciljeve koji pogoduju samo njima, a na štetu “svih građana Hrvatske”.

Političkim strankama odgovara podjela hrvatskih građana na interesne grupe jer mogu kupiti veliki broj glasova odjednom. Vlada će kupovati interesne grupe novcem poreznih obveznika kako bi ostala na vlasti; tako će jednima davati potpore, drugima će omogućiti financiranje kroz zakonski nametnutu obveznu članarinu, trećima ce obećati carinske prepreke, trošarine na proizvode konkurencije i monopolne cijene za određeni period... Međutim, to nije u interesu svih građana Hrvatske.

Što je cilj svih građana Hrvatske?

Cilj svih građana Hrvatske je ostvarivanje višeg ekonomskog rasta, odnosno viših primanja uz niže cijene proizvoda i usluga. U tom smjeru trebaju ići ekonomske reforme koje se sve vlade do sada nisu prihvatile. U centru reformi je dobrobit građanina kojemu su prije svega zaštićena vlasnička prava i koji se može obratiti nezavisnom sudstvu koje će u kratkom roku riješiti njegova ugrožena zakonska prava. Nezavisno sudstvo treba riješiti sve slučajeve političke korupcije i oduzeti sadašnjim i prijašnjim državnim dužnosnicima svu imovinu za koju ne mogu dokazati da su je stekli na zakonski način - oduzeta imovina se može iskoristiti za otplatu vanjskog duga države.

Ekonomske reforme trebaju principijelno smanjiti trošak države kojega vlast prebacuje na građane - ukidanjem potpora, privatizacijom, izlaskom države iz gospodarstva, smanjenjem birokracije, smanjenjem poreznog tereta, provođenjem reforme zdravstva i mirovinske reforme na način da one budu održive, a da se istovremeno smanje davanja iz bruto plaća građana. Ekonomske reforme će privući strane ulagače koji će donijeti svježi kapital i nove tehnologije te otvoriti nova radna mjesta koja će smanjiti ovisnost o sadašnjim radnim mjestima na kojima se pojedini zaposlenici zadržavaju mjesecima bez plaće. Nezadovoljni radnici će imati mogućnost promijeniti posao te će se uvesti red na tržištu rada kroz konkurenciju zapošljavanja. Smanjena troškovna struktura (smanjeni porezni teret) će dovesti do veće izvozne konkurentnosti i ekonomski rast se ubrzava.

Građani kao pojedinci imaju izuzetnu moć - smijeniti vlast koja im nije u stanju omogućiti ekonomsku slobodu. Građani koji su okupljeni u okviru raznih interesnih grupa imaju moralnu odgovornost prema svojim obiteljima, unucima i sugrađanima podržati reforme koje će voditi boljitku svih hrvatskih građana. Vlada ne smije upotrijebiti prekomjernu snagu kako bi obeshrabrila mirne prosvjede. Oči svijeta uperene su u vas!"