54.166.191.100 US
 

Kondor: Plan uklanjanja protivnika u diktaturama Južne Amerike

Piše:
četvrtak, 9.9.2004. 10:33
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

POČETKOM 70-tih godina prošlog stoljeća kondor je pogledom obuhvatio Južnu Ameriku, no nije se radilo o veličanstvenoj ptici grabljivici već krajnje zlokobnoj organizaciji u službi interesa autoritarnih režima uspostavljenih u toj regiji.

Tim riječima izdavač na svojoj internet-stranici predstavlja knjigu Francisca Martorella, koji je na temelju brojnih intervjua i dokumenata opisao autore plana Kondor i njihove zločine, stvorivši na taj način svjedočanstvo o jednoj "sramotnoj" fazi Latinske Amerike.

Saslušanjem bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta Ugartea u četvrtak bi mu trebalo početi suđenje za njegovu ulogu u tom zajedničkom planu južnoameričkih diktatura za fizičko uklanjanje oporbe 70-ih i 80-tih godina prošlog stoljeća. Prvo saslušanje, najavljeno za ponedjeljak bilo je odgođeno jer se čekalo da Vrhovni sud potvrdi suca za kojega je obrana tvrdila da gaji "antipatije" prema Pinochetu.

Čileanski Vrhovni sud je 26. kolovoza ukinuo imunitet Pinochetu (88), kojeg mu je, iako se odrekao titule doživotnog senatora, dodijelio parlament kao bivšem predsjedniku (1973-1990). Time je otvoren put da mu se sudi za sudjelovanje u operaciji koju su provodili tadašnji režimi Argentine, Bolivije, Brazila, Čilea, Paragvaja i Urugvaja.

Postupak je pokrenuo Juan Guzman Tapia, isti sudac koji je prije tri godine optužio Pinocheta za nestanak i uklanjanje desetaka protivnika čileanske diktature s posljedicom više od 3.000 mrtvih i nestalih, no čiji je pokušaj završio neuspjehom nakon što je Vrhovni sud 1. srpnja 2002., zaključio da optuženi pati od "demencije".

U novome pokušaju Guzman je ocijenio da general ne boluje od gubitka pamćenja jer je uspio lani u intervju hispanofonoj televiziji iz Miamija, Canal 22, ustvrditi da se osjeća "kao anđeo" te sastaviti i oporuku (od 6 milijuna dolara) za što je preduvjet zdrava prosudba.

A plan Kondor rodio se na prvom radnom sastanku obavještajnih službi u Santiagu krajem 1975., pokazala je Guzmanova istraga. Idejni mu je začetnik bio Manuel Contreras, zapovjednik čileanskih obavještajnih službi (DINA), u čemu mu je, navodno, pomogla američka središnja obavještajna agencija CIA.

Diktature su u zemlje Latinske Amerike privukle velik priljev izbjeglica i političkih imigranta koji su ondje pronašli utočište, navodi na svojim stranicama Centar Latinske Amerike, sa sjedištem u talijanskoj Pisi, fomiran 1986., kao Odbor za obranu i slobodu čileanskih političkih zatvorenika u vrijeme otpora Pinochetovu režimu, a danas interesna skupina u borbi protiv globalizacije tog dijela svijeta.

U drugoj polovici 70-tih vojni su režimi na vlasti u nizu latinskoameričkih zemalja čije tajne službe, paravojske i eskadroni smrti tijesno surađuju unutar neke vrste "slobodne zone" kojom se vojska i agenti slobodno kreću u lovu na političke protivnike. Lokalne vojske organizirale su otmice, mučenja, tiha (fizička) uklanjanja protivnika, piše Centar.

Neki istraživači ističu da se cijela operacija obilno financirala narkodolarima od prodaje kokaina, preprodajom ukradenih vozila, lancima prostitucije i nizom ilegalnih aktivnosti obavljanih u sprezi policije i korumpiranih vlasti.

CIA je, prema tim izvorima, olakšavala susrete južnoameričkih agenata, financirala ih, osiguravala im obuku i materijal za mučenja.

U pripremi novog sudskog postupka protiv Pinocheta odvjetnici u građanskoj parnici tvrde da se general savršeno sjeća operacija što ih je u Čileu i u inozemstvu izvela DINA. Neka svjedočanstva tomu u prilog izrekao je i sam general Contreras.

"Zadaća je DINA-e bila izvući i eliminirati marksistički ekstremizam, dosljednom provedbom naredbi koje sam dobivao izravno od Predsjednika Republike o kojemu sam ovisio. Predsjednik je točno znao što je činila ili nije DINA (...). I svaku misiju morao je, a tako je uvijek i bilo, narediti Predsjednik Republike", nastavlja se u izvješću.

Rezultat operacije bila su smaknuća stotina muškaraca i žena i nestanak stotina ljudi različitih nacionalnosti u tim diktaturama. A o kriterijima za identifikaciju nepodobnih govori rečenica argentinskog generala Iberica Saint Jeanta koji je u vrijeme vojne diktature izjavio: "Prvo ćemo ubiti sve podrivače, zatim ćemo ubiti sve suradnike, nakon toga njihove simpatizere, a onda one koji ostaju ravnodušni te konačno neodlučne".
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije