54.162.203.39 US
 

Korupcija nepotrebna za većinu građana Hrvatske i Srbije i Crne Gore

Piše:
ponedjeljak, 8.3.2004. 17:28
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

VEĆINA građana Hrvatske te Srbije i Crne Gore gotovo u podjednakom postotku smatra korupciju "nepotrebnom", ali ju i više od trećine smatra "normalnom" pojavom, pokazali su usporedni rezultati istraživanja provedenih u te dvije zemlje.

U obje zemlje gotovo 60 posto građana smatra da je podmićivanje u potpunosti nepotrebno ili da se uz strpljivost i upornost može živjeti i bez njega. Takvih je u Hrvatskoj 59 posto, a u SiCG 58 posto. No, dobar dio građana u obje zemlje smatra da je mito sasvim normalna pojava. U Hrvatskoj ih je 35 posto, a u Srbiji malo više - 39 posto.

Istraživanja su u prosincu lani proveli Gfk centri za istraživanja tržišta iz Zagreba i Beograda, na uzorku od tisuću ispitanika koji imaju 15 i više godina. Istraživanje je provedeno u cijeloj Hrvatskoj, dok onim u SiCG nije bilo obuhvaćeno Kosovo.

"U obje sredine je povoljno to što gotovo 60 posto građana smatra da mito nije nužnost i da je u biti nepotrebna pojava, a time posredno govore da je njihovo stajalište prema korištenju mita negativan", stoji u usporednoj analizi dvaju istraživanja koje je izradio Gfk Beograd.

"Međutim, svakako da 39 posto odgovora u našoj sredini (SiCG) i 35 posto u Hrvatskoj da je mito gotovo sasvim normalna pojava predstavljaju poremećaj društvenih normi i vrijednosti", kažu beogradski analitičari.

Po mišljenju ispitanika u obje zemlje mito je najzastupljeniji u zdravstvu, sudstvu i carini. Policiju i školski sustav češće izdvajaju građani SiCG, dok se u Hrvatskoj češće spominju ministarstva i službe za izdavanje dokumenata. Vojska i banke su u obje zemlje na kraju toga popisa.

Kad je riječ o tome koliko su građani spremni priznati da i sami sudjeluju u podmićivanju, postoji velika razlika u rezultatima između dvije zemlje. Dok 27 posto građana SiCG priznaje da rijetko, ponekad ili često daje mito, u Hrvatskoj se tako izjasnilo njih 45 posto. Analitičari su ovu razliku skloni prije pripisati "iskrenosti u odgovaranju" nego stvarnim razlikama u ponašanju građana dviju zemalja.

Pitanje kako bi se građani postavili kad bi bili očevici podmićivanja dalo je ujednačenije odgovore. Ipak, u Hrvatskoj je nešto više prisutan aktivan ili pasivan odnos prema tome, dok je u SiCG nešto više onih koji ne znaju što bi učinili u takvoj situaciji. Međutim, u obje sredine izrazito dominira pasivno stajalište koje ne podrazumijeva nikakvu aktivnost u društvenom smislu ili u smislu kažnjavanja ovakvog ponašanja.

Da su očevici podmićivanja 73 posto građana Hrvatske ne bi poduzelo ništa ili bi to samo zadržalo u krugu obitelji i prijatelja. Isto bi učinilo njih 71 posto u SiCG.

Podmićivanje bi prijavilo policiji, anonimno ili kao svjedok, 19 posto ispitanih u Hrvatskoj, a 14 posto u SiCG. U Hrvatskoj ne zna što bi u tom slučaju učinilo osam posto građana, a u susjednoj državi 15 posto.

"Ovo su stvari oko kojih bi se svako društvo i država trebali zamisliti. Zašto građani smatraju bespredmetnim reagirati na negativne društvene pojave?", upozoravaju analitičari.

Gfk centri za istraživanje tržišta proveli su istraživanje o odnosu građana prema korupciji u deset zemalja središnje i istočne Europe.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije