Korupcija u Hrvatskoj i dalje prijeti začepljenju pipa europskih fondova
BUGARSKOJ se u Europskoj uniji ne piše dobro, kažu napisi Reutersa, pa tako, čini se, neće ni Hrvatskoj. Naime, Europska komisija navodno je pred odlukom da Bugarskoj djelomično zatvori pipe europskih fondova i to zbog njezine neuspješne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Približno 550 milijuna eura izdašnih europskih fondova već su blokirani zbog istraga o korupciji, a Sofiji prijeti i stroži nadzor skoro 11 milijardi eura, koliko joj je namijenjeno do 2013. godine. Rasplet situacije, vjerojatno nepovoljan po Bugarsku, može se očekivati već sljedećeg mjeseca. Tada će Europska komisija objaviti izvješće o reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije u Bugarskoj, ali i u Rumunjskoj - zemljama koje su u siječnju 2007. godine posljednje primljene u Europsku uniju.
Zanimljivo je pritom da briselske eurobirokrate najviše u pogledu Bugarske zabrinjava sprega političke elite (sačinjene od ex-komunističkih kadrova), ruskog kapitala i organiziranog kriminala. Da takav bugarski "društveni ugovor" nije baš lako iskorijeniti možda najbolje pokazuje bugarska policija i pravosuđe koji se do sada nisu baš iskazali u nečem puno prizemnijem kao što su istrage o plaćenim ubojstvima za koja se zna da su povezana sa spomenutim trojnim savezom.
Slična sudbina zateći će i Hrvatsku?
Ako Europska unija zbog korupcije i organiziranog kriminala u posljednje vrijeme nasrće na svoju članicu, kako se onda može sanjati da će jednog dana jedna Hrvatska postati punopravna članica kojom je već vidljivo ovladala gomila sličnih, ako ne i istih problema.
Poznato je da je USKOK, hrvatsko tijelo specijalizirano za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, napravio neke pužje korake. Prisjetimo se akcija kao što su bile "Maestro", "Gruntovec", "Tri tenora", "Dijagnoza 1", te "Dijagnoza 2", ali takvima se tek površinski pronjuškalo kroz državni aparat.
Jesu li takve senzacionalističke akcije dovoljne Europskoj uniji teško je odgovoriti jer, kako reče hrvatski pravni stručnjak i autor knjige "Protiv korupcije" dr. Neven Šimac, korupciju nije moguće precizno detektirati, nego samo pouzdano istražiti njezinu percepciju.
Isto tako Šimac je naveo kako nekakve preciznije analize, koliko je njemu poznato, nisu u proteklih devet godina izvršene, ali posljednja iz 1999., koju su izradile Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj, Hrvatsku je prilično nisko rangirala što se tiče state capture - mogućnosti određenih interesnih skupina da utječu na donošenje zakona u svoju korist.
Hrvatska bliža potpunoj korupciji
Prema posljednjim, prošlogodišnjim podacima o percepciji korupcije, zanimljiva je podudarnost Bugarske i Hrvatske. Naime, potonje su podijelile 64. mjesto na ljestvici indexa percepcije korupcije, koji je iznosio 4,1. Takvim rangom, i jedna od dvije najmlađe članice Europske unije i Hrvatska koja se već godinama istoj silno približava, još uvijek su bliže potpunoj korupciji nego stanju bez korupcije. Ipak, konkretan pomak index, koji se od 2001. nije vinuo više od 3,9, možda je pokazatelj nekih pozitivnih trendova.
Postoje li šanse da se do konca iduće godine situacija promijeni, pa i da Hrvatska 2010. godine postane punopravna članica, teško je vjerovati, ali sigurno je da će takav put dodatno potkopati ukoliko se nastavi u skladu s famoznom izjavom ministrice Ane Lovrin o tome kako se trenutna vlast bori protiv percepcije korupcije.
Ig.M.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati