54.226.76.27 US
 

Kosovo pet godina poslije: "Srbija nam još uvijek pravi probleme gdje god može po svijetu"

Piše: R.I.
nedjelja, 17.2.2013. 11:48
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Ilustracija: AFP

PRIJE točno pet godina najmlađa europska država, Kosovo, proglasila je nezavisnost koju je do sada priznalo 96 država svijeta, izvještava agencija Anadolija.

Bio je to trenutak pun neizvjesnosti. Oni koji su znali da je na "Kosovu sve započelo", misleći, dakako, na početak užasa u kojem se raspala bivša Jugoslavija, strahovali su od odgovora na pitanje može li balkansko bure baruta ponovno eksplodirati.

Pola desetljeća nakon tih događaja, Kosovo je manje-više stabilna država, a aktualni dijalog između Beograda i Prištine, ponajviše zahvaljujući odlučnosti velikih sila, daje sve ozbiljnije naznake da taj dio svijeta više neće biti sigurnosni problem Europe.

Ne bez razloga i osnova kosovski premijer Hashim Tachi je prošli petak rekao da su prije pet godina "snovi mnogih generacija kosovskih Albanaca postali stvarnost".

"Prije pet godina Kosovo je institucionaliziralo svoj stoljetni san - 17. veljače 2008. godine Kosovo je proglašeno nezavisnom, slobodnom i demokratskom državom", kazao je Tachi.

Ali, u početku nije sve išlo lako. Parlament Kosova je 17. veljače 2008. godine na izvanrednoj svečanoj sjednici usvojio Deklaraciju o nezavisnosti, koju je Vlada Srbije (naravno bez ikakvog efekta), već iste večeri poništila kao "protupravni akt privremenih organa", te sazvala sjednicu Skupštine Srbije. Za Deklaraciju o nezavisnosti, u kojoj je navedeno da će Kosovo biti formirano na osnovu plana Marttija Ahtisaarija, glasalo je svih 109 zastupnika.

U međuvremenu, kosovski Albanci su organizirali proslave, a Srbi prosvjede. U centru Beograda okupili su se demonstranti koji su blokirali promet, razbijali stakla na trgovinama, semafore, prometne znakove... Zapaljene su ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske, a napadnuta i diplomatska predstavništva Turske i Slovenije, kao i jedan McDonalds... Došlo je i do žestokih sukoba demonstranata i policije. U Kosovskoj Mitrovici su, također, zabilježene eksplozije i slični incidenti...

I u Bosni i Hercegovini se tih dana osjećala napetost zbog onih koji su glasno skandirali kako je Kosovo srce Srbije. U više navrata je poručivano kako Republika Srpska u BiH treba biti kompenzacija za "otimačinu Kosova", te da "više nitko nema pravo osporavati i želju Srba da ne žive u BiH".

Među prvima su nezavisnost Kosova priznali Sjedinjene Američke Države (SAD), Velika Britanija, Francuska i Turska, dok je posljednje priznanje stiglo krajem studenoga prošle godine s Fidžija i Federacije Sveti Kristofor i Nevi. Među onima koji su priznali Kosovo su i 22 članice Europske unije (EU).

Uoči pete godišnjice proglašenja nezavisnosti izvjestiteljica Europskog parlamenta (EP) za Kosovo Ulrike Lunacek ocijenila je da i preostalih pet članica EU trebaju priznati Kosovo.

"Kosovo je u posljednjih pet godina napredovalo"

"Pet godina poslije proglašenja nezavisnosti moj izvještaj zahtijeva da preostalih pet članica EU-a konačno spoznaju realnost i priznaju Kosovo. Pozitivan utjecaj Europske unije na Kosovu stalno slabi zbog nejedinstva u politici priznanja. Također, tako se sprječava puno sudjelovanje u Europolu i Interpolu i miniraju zajednički napori u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala", izjavila je Lunacek, dajući naznake jasne europske perspektive najmlađe države tog kontinenta.

Pet godina poslije proglašenja nezavisnosti Kosova novinari agencije Anadolija razgovarali su sa dužnosnicima i analitičarima iz Bruxellesa, s Kosova, iz Srbije i Hrvatske. Oni odgovaraju na pitanje što Kosovo predstavlja pet godina poslije?

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Specijalni izvjestitelj Europskog parlamenta (EP) za Srbiju i član frakcije europskih liberala Jelko Kacin rekao je da je Kosovo u zadnjih pet godina napredovalo i "političke elite su pokazale da su posvećene europskoj budućnosti".

"Dijalog između Beograda i Prištine, koji sada ulazi u kritičnu fazu, pokazao je da je politička elita na Kosovu zrela i posvećena rješavanju problema, kao i dobrosusjedskim odnosima. Iako su godinama, ne desetljećima, odnosi između Albanaca i Srba unutar Srbije problematizirani, iako je Srbija oduzela autonomiju Kosova, Kosovo se poslije stjecanja nezavisnosti posvetilo poboljšanju odnosa s Beogradom kao strategijskom prioritetu", smatra Kacin.

Azem Vlasi, poznati kosovski političar, advokat, veliki borac za neovisnost te zemlje i aktualni savjetnik Vlade Kosova za vanjske poslove tvrdi da i Kosovu "ne cvjetaju ruže i da ima problema kao i kod drugih u ovoj regiji".

"Srbija nam još uvijek pravi probleme gdje god može po svijetu i to uz pomoć Rusa i drugih srpskih istomišljenika"

"Može se reći da je Kosovo u ustavnom i formalno-pravnom smislu u potpunosti konstituirana država. Imamo cijeli institucionalni sistem, od zakonodavne, preko sudske do izvršne vlasti. Dakle, elemente normalne države. Pet godina poslije proglašenja nezavisnosti, može se reći da je Kosovo još uvijek država koja nije potpuno funkcionalna. Što se njenog međunarodnog položaja tiče, ona je još u procesu konsolidiranja svog međunarodnog položaja. Kosovo je priznato od gotovo stotinjak zemalja. Među njima su najvažnije zemlje zapadne demokracije. No, Srbija nam još uvijek pravi probleme gdje god može po svijetu i to uz pomoć Rusa i drugih srpskih istomišljenika", govori Vlasi za agenciju Anadolija.

Na Kosovu je, tvrdi on, osiguran određeni stupanj etničke tolerancije, siguran život i zakonska ravnopravnost za sve kosovske zajednice.

"Ovo je država koja ima slične probleme kao i druge zemlje u regiji. Može se usporediti s drugim državama Zapadnog Balkana. No, svi ti problemi, i organizirani kriminal, i korupcija i sve što razjeda državu iznutra, ovdje ostavljaju teže posljedice i više koče Kosovo u razvoju. Jer, mi smo država u nastajanju. Kosovo se može usporediti s uzrastom jednog petogodišnjeg djeteta koje pokazuje znake normalnog rasta i razvoja", napominje Vlasi.

"Srbija napokon svraća da je Kosovo nezavisna država, bez obzira na retoriku koja se koristi u Beogradu. Srbija shvaća da su neodrživi pokušaji držanja Srba s Kosova 'na dugom štapu', kao i to zavaravanje da ih mogu štititi nekakve institucije države Srbije. Srbija tu politiku ne može nastaviti jednostavno jer joj iz EU postavljaju izričit zahtjev da prestanu s takvim načinom miješanja u unutrašnje poslove Kosova i da Srbi s Kosova trebaju ovdje pronaći svoje mjesto pod suncem. Paralelne institucije, njihovo financiranje iz Beograda; i za Srbiju to postaje težak teret. Zato imamo malo promijenjenu retoriku i kod Tomislava Nikolića i kod Ivice Dačića, a ne zato što su oni u svojim glavama nešto bitno promijenili po pitanju Kosova", analizira Vlasi.

Na koncu Vlasi konstatira kako će, bez obzira na retoriku, dijalog Beograda i Prištine sigurno voditi priznanju Kosova od strane Srbije.

"Jer Srbija nema nikakvog interesa od nepriznanja Kosova. Ljudima u Srbiji je jasno se Srbija više neće vratiti na Kosovo. Srbija se ne može vratiti na prostor Kosova. A i to što su tražili autonomiju Srba na sjeveru Kosova jeste priznanje Kosova na mala vrata", poručuje bivši visoki kosovski dužnosnik.

Puhovski: Kosovo je karikatura

Ima i onih koji su kritični prema Kosovu kao državi. Profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski tvrdi da je Kosovo "ispalo karikaturom osamostaljenja onih koji su to ranije učinili".

"Sve su države ove regije na početku bile poludržave. Neke su to, nažalost, ostale, kao Bosna i Hercegovina i dijelom Makedonija. Kosovo je, također, ostalo u toj prvoj fazi. Ono je poludržava! Kosovo se bavi unutrašnjom stegom ili disciplinom, kontrolom nad stanovništvom i funkcionira pod pretpostavkom nešto primitivnijeg nacionalizma od onog kojeg imamo u drugim nacionalnim državama. Kosovo je točno ono što je bilo moguće i pretpostaviti za posljednji osamostaljeni teritorij. Dakle, Kosovo je karikatura ovih država koje su prije njega nastale, od Slovenije, preko Hrvatske pa nadalje", kazao je Puhovski.

No, u posljednje vrijeme s rastom napetosti u Vojvodini i u nekim drugim državama Zapadnog Balkana nameće se pitanje hoće li Kosovo biti posljednji dio bivše Jugoslavije koji je izborio svoju nezavisnost i samostalnost. Profesor Puhovski o tome kaže: "Da, Kosovo je posljednje. Više neće biti novih država u ovoj regiji", zaključio je.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije