Foto: Hina

UKUPNI krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima krajem travnja iznosili su 68,9 milijardi kuna.

Iako su na mjesečnoj razini zabilježili rast za 975 milijuna kuna (1,4 posto), u travnju je nastavljen trend njihovog pada na godišnjoj razini koji je neprekidno prisutan još od svibnja 2012. godine.
Tako su ukupni krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i investicije poduzeća krajem promatranog mjeseca bili niži za 2,4 milijardi kuna odnosno 3,4 posto u odnosu na travanj 2015.

No u usporedbi s koncem prošle godine, viši su za 1,6 milijardi kuna, a razmjerno snažan rast od 2,4 posto, prema informacijama HNB-a, dobrim dijelom je posljedica zaduživanja jednog velikog trgovačkog društva u prvom ovogodišnjem tromjesečju, navode analitičari RBA.

Zbog politike Europske središnje banke jeftinije se zadužiti u inozemstvu

Distribucija kredita poduzećima pokazuje da je mjesečni rast prvenstveno predvođen rastom kredita za obrtna sredstva koji su krajem travnja iznosili 37,6 milijardi kuna te su u odnosu na prethodni mjesec viši za 784 milijuna kuna (2,1 posto). Također, u odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima za obrtna sredstva viši su za 2,3 milijardi kuna (6,6 posto). Međutim, na godišnjoj razini u ovoj skupini kredita potvrđen je trend razduživanja te su u travnju krediti poduzećima za obrtna sredstva za 665 milijuna kuna niži u odnosu na isti mjesec lani (godišnji pad od 1,7 posto).

U istom promatranom mjesecu ukupni krediti poduzećima namijenjeni za investicije iznosili su 31,2 milijardi kuna te su uz mjesečni rast od 191 milijuna kuna (0,6 posto) zabilježili snažan pad na godišnjoj razini od preko 1,7 milijardi kuna (5,3 posto). Također, u ovoj skupini kredita zabilježen je pad i u odnosu na kraj prošle godine (za 709 milijuna kuna odnosno 2,2 posto).

"Obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima (s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima) pokazuju kontinuirani pad na godišnjoj razini koji je prisutan od sredine 2012. godine. Međutim, razduživanje poduzeća prema domaćim bankama jednim dijelom je supstituirano njihovim zaduženjima na inozemnim tržištima. Dodatni poticaj mogao bi proizići iz nastavka ESB-ovog programa monetarnog popuštanja koji podržava iznimno visoku likvidnost na inozemnim financijskim tržištima", prognoziraju analitičari RBA.