54.81.59.211 US
 

Kronologija: Prvi egipatski predsjednik izabran na demokratskim izborima bio je na vlasti tek godinu dana

KLJUČNI PODACI
  • Bio je na vlasti jednu godinu i četiri dana
  • Za organiziranje nereda Morsi krivi ostatke režima Hosnija Mubaraka
Piše: Agencija Anadolija
četvrtak, 4.7.2013. 15:37
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Guliver Image / Getty Images

DRŽAVNIM udarom smijenjeni predsjednik Egipta, inače prvi predsjednik te zemlje izabran na demokratskim izborima prošle godine, Muhammed Morsi, rođen je u selu u delti Nila, a nakon studija u Kairu, doktorirao je u SAD-u.

Na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima u Egiptu postao je peti predsjednik te zemlje. Morsi se na funkciji predsjednika zadržao godinu i četiri dana, a sinoć mu je vojska Egipta oduzela mandat i svrgnula ga s predsjedničke funkcije.

Donosimo kratku kronologiju Morsijevog mandata:

2012.:

Morsi je 30. lipnja 2012. godine postao predsjednik Egipta. Prvi zadatak mu je bio da ponovo sazove sjednicu raspuštenog parlamenta i da donese odluku o održavanju općih izbora u roku od 60 dana nakon usvajanja novog ustava. Usprkos svim poteškoćama, Morsi je 10. srpnja sazvao sjednicu parlamenta na kojoj su izabrana tijela za pripremu novog ustava.

Nakon izbora na funkciju predsjednika, Morsi je donio i odluku o oslobađanju 572 osobe koje su uhićene za vrijeme prosvjeda 2011, a za 16 osoba osuđenih na doživotnu robiju smanjio je kazne na po sedam godina.

2. kolovoza nova egipatska vlada premijera Hishama Kandila je položila zakletvu.

5. kolovoza Morsi je razriješio dužnosti šefa egipatske obavještajne službe, zapovjednika vojne policije, nekoliko zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova i guvernera regije Sjeverni Sinaj nakon napada na egipatsko-izraelskoj granici.

12. kolovoza Morsi je zatražio ostavke ministra obrane Muhammeda Huseyina Tantavija i načelnika generalštaba egipatske vojske Samija Anana. Tantavi i Anan, nosioci najviših odlikovanja u Egiptu, postali su specijalni savjetnici u predsjedništvu Egipta. Za novog ministra obrane imenovan je dotadašnji šef vojno-obavještajne službe Abdulfettah es-Sisi, a na mjesto načelnika generalštaba Sidki Sobhi. Morsi je također smijenio i komandante zračnih, pomorskih i kopnenih snaga.

14. kolovoza odvjetnik Muhammed Salem je započeo pravni proces protiv smjene Tantvija i Anana, a predsjednika Morsija je optužio da pokušava ponovo uvesti totalitarni režim u zemlji.

20. rujna Morsi je posjetio Tursku i prisustvovao kongresu turske vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK), a tom prilikom se sastao i s turskim predsjednikom Abdullahom Gulom i premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom. Morsi je u Ankari prisustvovao i Tursko-egipatskom poslovnom forumu.

23. rujna egipatski predsjednik Morsi otputovao je u New York na sjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. On se na marginama sjednice susreo s brojnim službenicima iz svijeta, među kojima je bio i američki predsjednik Barack Obama.

Pomilovanje uhićenih

8. listopada Mursi je proglasio pomilovanje svih uhićenih u periodu od 25. siječnja 2011. do 30. srpnja 2012, odnosno za vrijeme revolucije kojom je s vlasti svrgnut bivši lider Egipta Hosni Mubarak.

11. listopada, razriješio je glavnog tužitelja Abdulmejida Mahmuda, a njegovim imenovanjem za egipatskog ambasadora u Vatikanu, Morsi je izazvao početak nove krize u zemlji. Mahmud je postao tema kritika jer je oslobodio odgovorne za "veliki rat“ na trgu Tahrir neposredno poslije revolucije. Na poziciju tužitelja imenovan je Talat Ibrahim Abdullah.

22. studenog predsjedništvo Egipta objavilo je pisano izvještajem u kojem se navodi da je predsjednik Morsi donio niz odluka s ciljem rušenja ostataka bivšeg režima, pooštravanja borbe protiv kriminala, procesuiranja kriminalaca, čišćenja državnih institucija, izgradnje preduvjeta  za usvajanje novog ustava Egipta na temeljima, prava, slobode i demokracije, te zadovoljenja zahtjeve i očekivanja naroda.

23. studenog u Kairu, Aleksandriji i drugim gradovima održani su masovni prosvjedi protiv ustavnih promjena koje je odobrio Morsi. Demonstranti su izveli oružane napade na urede organizacije Muslimanska braća. Visoko sudsko vijeće je također podržalo prosvjede i Morsijeve odluke okarakteriziralo kao "napad na nezavisnost sudova“. Napetosti i neredi u cijeloj zemlji uzrokovali su i ekonomsku nestabilnost, a vrijednosti burze su pale za deset posto.

26. studenog Morsi se sastao s članovima Visokog sudskog vijeća i s ciljem smirivanja situacije u zemlji izjavio da će smanjiti predsjedničke ovlasti koje je spornim izmjenama ustava odobrio.

27. studenog desetine tisuća Egipćana okupilo se na trgu Tahrir i od predsjednika zatražilo da povuče sporne izmjene ustava ili podnese ostavku. U sukobima demonstranata s policijom poginula je jedna, a ozlijeđen veliki broj osoba.

29. studenog predsjednik Odbora za izradu prijedloga novog ustava Husam al-Giryani je objavio da je jednoglasno usvojen prijedlog ustava, a predsjednik Morsi je najavio da će taj prijedlog biti ponuđen kao referendumsko pitanje na referendumu 15. prosinca.

5. prosinca desetine tisuća prosvjednika ponovo su se okupili na trgu Tahrir i prosvjedovalo protiv prijedloga novog ustava, koji je okarakteriziran kao napad na neovisnost sudova. Egipatska policija je suzavcima pokušala rastjerati prosvjednike koji su zahtijevali predsjednikovu ostavku. U sukobu prosvjednika i policije 11 osoba je izgubilo život, a najmanje 1.000 je ozlijeđeno. Maskirani prosvjednici napali su urede Muslimanske braće u Suezu, Aleksandriji i Zagazigu.

6. prosinca Morsi se sastao s načelnikom generalštaba es-Sisijem i ministrima vlade kako bi razgovarao o rješenju krize i zaštiti tekovina revolucije. Nakon sastanka, Morsi se obratio naciji i opoziciju optužio za izazivanje nereda i nasilja. Prosvjedi su nastavljeni, a na ulice Kaira vojska je rasporedila tenkove i oklopna vozila. Proglašena je zabrana izlaska na ulice glavnog grada. Morsijeva porodica je morala napustiti kuću u Zagzigu, 76 kilometara sjeveroistočno od Kaira.

8. prosinca oglasila se i egipatska vojska i objavila da će štititi egipatske institucije i narod i da neće dozvoliti eskalaciju nereda na ulicama. Morsi je povukao sporne izmjene ustava koje su bile uzrok prosvjeda i krize u zemlji.

Održan referendum


15. prosinca održana je prva faza referenduma za novi ustav Egipta. 56,5 posto građana podržalo je novi ustav, dok je njih 43,5 glasalo protiv.

22. prosinca održana je i druga faza referenduma na kojoj je 71 posto građana podržalo, a 29 glasalo protiv novog ustava.

2013. godina:

25. siječnja povodom druge godišnjice revolucije iz 2011. počeli su novi prosvjedi u Egiptu. Trg Tahrir ponovo je bio poprište sukoba, a ozlijeđeno je 280 civila i 55 pripadnika snaga sigurnosti. U sukobima prosvjednika i policije u gradu Suezu poginule su četiri osobe i jedan policajac.

26. siječnja izrečene smrtne kazne za 21 odgovornu osobu za incidente na stadionu u Port Saidu izazvale su nove napetosti i nerede. U novim sukobima na ulicama Egipta poginule su 33 osobe.

27. siječnja pokopane su 33 poginule osobe, a policija je ponovo otvorila vatru na prosvjednike na sprovodu. Poginulo je još sedam ljudi. Predsjednik Morsi je proglasio izvanredno stanje na period od 30 dana u Ismailiji, Port Saidu i Suveysu. On je također pozvao predstavnike opozicije na dijalog za rješavanje nemira. Glavna opozicijska stranka Nacionalni front spasa je objavila da neće prisustvovati pregovorima dok se ne oformi nova vlada.

30. siječnja Morsi je posjetio Njemačku i sastao se s kancelarkom Angelom Merkel. Na sastanku je razgovarano o krizi u Egiptu, kao i o bilateralnim odnosima dvije zemlje, te o krizi u Siriji. Morsi je na konferenciji za novinare izjavio da nije sretan zbog proglašenja izvanrednog stanja u nekim dijelovima Egipta, ali da je to učinio kako bi zaštitio poredak u zemlji i njen narod.

11. veljače obilježena je druga godišnjica od svrgavanja bivšeg vođe Hosnija Mubaraka, a ispred zgrade Predsjedništva održani su masovni prosvjedi protivnika Morsijeve politike.

19. ožujka Morsi je otputovao u trodnevni službeni posjet Indiji, gdje se sastao i s indijskim premijerom Manmohanom Singhom.

28. ožujka Mursi je prisustvovao sastanku zemalja članica BRICS-a u Južnoj Africi i tom prilikom se sastao s predsjednicima Rusije, Kine i Brazila.

30. ožujka glavni tužitelj Egipta je izdao odluku o zatvaranju poznatog egipatskog komičara Basima Yusufa zbog vrijeđanja islamskih vrijednosti i predsjednika Morsija na javnim nastupima. I ova odluka izazvala je oštre reakcije opozicije. Yusuf je oslobođen uz jamčevinu.

28. travnja Morsi se u Teheranu sastao s iranskim službenicima, a tema razgovora bila je njegova inicijativa za rješavanje sirijske krize.

8. svibnja egipatski predsjednik Morsi posjetio je Brazil i sastao se s brazilskom predsjednicom Dimom Rousseff i potpisao niz bilateralnih sporazuma o suradnji.

16. svibnja radikalna naoružana grupa je presrela autobus u regiji El-Vadi el-Ahdar i izvršila otmicu sedam pripadnika snaga sigurnosti Egipta. Nakon sastanka vojnih službenika, Morsija i pripadnika radikalne grupe, oslobođeni su sedam dana kasnije. Morsijevi stavovi za rješavanje ovog incidenta bili su kritizirani od strane opozicije.

Početak prosvjeda

26. lipnja Morsi se obratio naciji, a njegov govor, koji je trajao dva sata i 40 minuta, opozicija je ocijenila kao provokativan i pun prijetnji. Najavljeni su masovni prosvjedi za 30. lipnja . Desetine tisuća Morsijevih pristaša su također izašli na ulice kako bi podržali svog predsjednika.

28. lipnja trg Tahrir je ponovo preplavljen prosvjednicima koji su tražili Morsijevu ostavku.

30. lipnja prosvjedi su prošireni i na druge dijelove zemlje. Novoformirani opozicijski pokret Temerrud (Pobuna) objavio je da je sakupio 22 milijuna potpisa građana koji zahtijevaju ostavku predsjednika.

1. srpnja napadnuta je zgrada uprave organizacije Muslimanska braća u Kairu. Vojska je dala tri dana roka Morsiju za rješenje krize i zadovoljenje zahtjeva opozicije i objavila da će u suprotnom donijeti mapu rješenja krize. Četiri ministra u egipatskoj vladi su dala neopozive ostavke.

Iz Partije Nur je objavljeno da predsjednik ima legitimitet, ali da je za rješenje krize potrebno raspisati prijevremene izbore i oformiti tehničku vladu. Morsi je u intervjuu za britanski list The Guardian izjavio da se u Egiptu ne događa druga revolucija i odbio prijedlog opozicije za prijevremene izbore. On je kazao da bi njegova ostavka uzrokovala novi kaos u zemlji.

2. srpnja ostavku je podnio i šef egipatske diplomacije Muhammed Kamil Amr.

U obraćanju naciji na državnoj televiziji, Morsi je izjavio da će životom braniti legitimitet koji mu je dao narod, a za krizu je optužio ostatke bivšeg Mubarakovog režima.

3. srpnja naoružani prosvjednici napali su okupljene Mursijeve pristalice, u napadu je poginulo 16, a ozlijeđeno oko 200 osoba. Širom Egipta dogodili su se slični napadi.

Iako je Morsi predlagao mirno rješavanje krize dijalogom, nakon isteka roka koji mu je vojska dala, ministar obrane es-Sisi je objavio da vlast u zemlji preuzima vojska.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije