Foto: FAH

MINISTAR financija Boris Lalovac podržao je ideju guvernera HNB-a Borisa Vujčića prema kojoj bi korisnici kredita u švicarcima ubuduće mogli biti podstanari u vlastitim stanovima.

"Guverner i ja smo danas razgovarali tri sata. Razvijamo novi model najma. Prema tom modelu građani će se morati odreći jednog dijela vlasništva. Cilj nam je smanjiti udio troška mjesečnog anuiteta na ukupni dohodak", rekao je Lalovac gostujući u HRT-ovom Dnevniku.

"Ako vam 50 do 60 posto dohotka otpada na ratu stana, vi u konačnici nemate ništa. Ali ako to bude nekih 20 posto, to će potaknuti potrošnju i smanjiti udio loših kredita", kaže Lalovac, koji tvrdi da se radi o prijedlogu koji ide u korist i građanima i bankama, kao i čitavom sustavu.

"Banke taj teret mogu podnijeti"

"Država bi u tom slučaju mogla davati i neke poticaje, mogli bi to podstanarstvo pretvoriti u poreznu olakšicu. Da građani od dohotka koji je nažalost nizak počnu živjeti. Ako imate primanje od 6000 kuna, a morate plaćati ratu kredita, onda vi ne živite, nego ste svaki dan pod prijetnjom deložacijom", kaže Lalovac.

"Ovo je i problem banaka. Da nismo zamrznuli tečaj, pitanje je koliki bi bio udio nenaplativih kredita", tvrdi ministar financija. Bankare koji sada prijete tužbama podsjeća da su vrlo sličan dogovor 2011. imali s HDZ-ovom vladom.

"Bivša vlada je isto s bankama dogovorila fiksaciju tečaja, samo je teret tada prebačen na građane. Mi teret prebacujemo na banke, u tome se razlikuju ova i bivša Vlada. Smatramo da su građani oštećenija strana i da taj teret trebaju podnositi banke. Ne možemo govoriti o neustavnosti jer su i 2011. ponudili isti model. Ustav je taj koji treba štititi građane, a financijske institucije mogu podnijeti taj teret od 400 milijuna kuna, to je 10 posto njihove nekadašnje dobiti", kazao je Lalovac, te dodao da tečaj možda i neće ostati fiksiran godinu dana, ako se prihvatljivo rješenje pronađe u kraćem roku.

"Smatramo da do divljanja eura neće doći"

A kakvo će to rješenje biti, Lalovac za sada još ne otkriva. Upitan je li prijedlog o konverziji kredita u kune ili eure i dalje na stolu, Lalovac je kazao da razgovaraju o svim opcijama i da neće donositi brzoplete odluke. Obrazložio je i što je premijer Zoran Milanović mislio kada je kazao da će ubuduće svi stambeni krediti biti u domaćoj valuti.

"Novim zakonom o stambenom kreditiranju bi se zabranilo financiranje egzotičnih valuta. Ostavila bi se mogućnost financiranja eventualno u kunama i eurima pa da imate te dvije valute. Vrlo je bitno zabraniti sve valute koje bi mogle imati ovakve špekulativne udare", kaže Lalovac.

Situacije u kojoj bi preko noći skočio i tečaj eura ministar financija se ne boji: "HNB ima međunarodne pričuve, sudjeluje u obrani eura i smatramo da do divljanja eura neće doći".

"Imat ćemo kamate 2 do 3 posto kao europski građani"

Lalovac je komentirao i potez Europske centralne banke (ECB), koja je odlučila zasuti tržište velikom količinom jeftinog novca.

"Nema veze što Hrvatska nije u eurozoni, članica smo EU i ovo je dobra vijest za hrvatsku državu i poduzetnike koji će se moći jeftinije zaduživati na europskom tržištu. Moći će doći do jeftinijeg kapitala i potaknuti gospodarsku aktivnost. A za državu je ovo dobro jer ćemo imati manje kamate. U našem deficitu su kamate već dosegle 10 milijardi kuna. Ako budemo imali manje kamate, u budućnosti ćemo imati i manji deficit. Zato i jesmo članica EU, da bi kao europski građani imali kamate 2 do 30 posto, a ne 6 do 7 posto kao dosad", rekao je Lalovac.