Foto: Index/Hina

LAŽNI optimizam koji Vlada pokušava širiti skriva činjenicu da će Hrvatska još godinama biti u teškoj ekonomskoj situaciji.

Manipulacije statističkim podacima ne mogu poboljšati stanje u Hrvatskoj, a izostanak bilo kakvih konkretnih reformskih poteza Vlade produljuje ekonomsku krizu, u kojoj se Hrvatska nalazi već gotovo sedam godina.

Milanović povećao javni dug za 70 milijardi kuna

Kao što je poznato, javni dug Hrvatske dosegnuo je 280 milijardi kuna. Krajem 2011. javni dug iznosio je 170 milijardi kuna, no tada se računao prema staroj metodologiji. Prema novoj metodologiji, koja u javni dug ubraja i tvrtke u državnom vlasništvu, on je tada iznosio oko 212milijardi kuna, što znači da je u tri godine porastao za oko 70 milijardi. Da bi se plaćale samo kamate, prema procjenama, potreban je gospodarski rast od oko tri posto.

No "Program konvergencije RH za razdoblje od 2015. -2018." - dokument koji Vlada dostavlja EU, otkriva da Vlada ne planira značajnije uštede, koje bi Hrvatsku izvukle iz teške situacije, a niti očekuje rast gospodarstva koji bi omogućio servisiranje duga, bez potrebe za novim zaduživanjem.

Nakon tri godine "snimanja stanja", u posljednjoj predizbornoj godini mandata, Vlada planira uštede na toalet papiru, a proračun će "krpati" novim poreznim opterećenjima, što će dodatno pojačati stanje u gospodarstvu na umoru, dok će glasačka mašinerija koja živi od državnog proračuna ostati netaknuta.

Broj zaposlenih pada, a hvale se smanjenjem nezaposlenosti

Iako se posljednjih dana plasiraju podaci koji pokazuju snažan godišnji pad nezaposlenosti, Vlada u svom dokumentu za EU ipak ne može lagati pa navode: "Izostanak gospodarskog rasta nepovoljno se odrazio na kretanje zaposlenosti u 2014. godini. Prema administrativnim podacima, prosječan broj ukupno zaposlenih smanjen je 1,6% u 2014. godini te 1,3% u prva dva mjeseca 2015. godine na međugodišnjoj razini. "

Što se tiče nezaposlenosti, u Programu konvergencije navode da je došlo do pada broja nezaposlenih: "Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti smanjena je s 20,2% u 2013. na 19,6% u 2014. godini, kao posljedica snažnijeg relativnog pada broja registriranih nezaposlenih", uz pojašnjenje da se radi o brisanju iz evidencije "Ukupan broj registriranih nezaposlenih počeo je opadati na međugodišnjoj razini od travnja 2014., a taj trend zadržao se do kraja godine. Međutim, spomenuto smanjenje nezaposlenosti popraćeno je povećanjem broja osoba brisanih iz evidencije HZZ-a zbog nepridržavanja zakonskih odredbi."

Gospodarski rast, koji predviđa inače kronično optimistična Vlada, preslab je za stvarni rast zapošljavanja i smanjenje javnog duga.

"U 2015. godini se očekuje zaustavljanje šestogodišnjeg trenda realnog međugodišnjeg smanjenja bruto domaćeg proizvoda uz blagi rast gospodarske aktivnosti od 0,4%... U 2016. projiciran je realni rast bruto domaćeg proizvoda od 1,0% koji će u narednim godinama ubrzati na 1,2% i 1,5%. ", navodi se u dokumentu.

Drugarska samokritika: Mijenjamo poreze pa nema investicija

Zanimljivo je da je Vlada sama sebi uputila kritiku, jer stalnim promjenama poreza otežava poslovanje privatnom sektoru. Poduzetnici se već godinama žale da im je planiranje bilo kakvih investicija gotovo nemoguće jer ne znaju kakav ih novi porez - koji im ruši cijelu financijsku konstrukciju - čeka "iza ugla".

Vlada je toga očito svjesna, ali srećom nisu u privatnom sektoru, pa koga briga:

"Oporavak investicija privatnog sektora bit će i dalje ograničen potrebom razduživanja te restrukturiranja kod brojnih subjekata, kao i niskim poslovnim optimizmom uslijed znatne razine neizvjesnosti vezane uz buduće kretanje agregatne potražnje. Ovo se posebno odnosi i na neizvjesnost vezanu uz izbor mjera fiskalne politike, njihovu dinamiku te intenzitet", navode iz Vlade.

Mjere štednje: Uzimamo vama, da bi dali sebi

Umjesto da smanje troškove proračuna, priprema se novi porezni udar na ionako osiromašene građane i polupropale tvrtke, pa se tako kao "mjere u srednjoročnom razdoblju" planira: proširenje porezne osnovice, stvaranje preduvjeta za jačanje učinkovitosti poreznog nadzora i modernizaciju organizacijske strukture Porezne uprave.

Osim toga, kako navode: "Od 2016. godine na snagu stupa oporezivanje kapitalnih dobitaka, a temeljem razvoja novog obrasca Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (JOPPD obrazac) jača se razmjena podataka o dohotku i ostalim primicima građana s drugim institucija."

Kod planiranih smanjenja rashoda proračuna Vlada nije toliko precizna pa navodi da je "pozornost usmjerena na smanjenje proračunskog manjka" (a na što drugo?), te navode da će koristiti mjere "koje ne utječu negativno na rast, uz istodobno zadržavanje socijalne zaštite građana."

Kako izgledaju mjere štednje vidi se iz dijela dokumenta koji govori o izvršenju proračuna za 2014. godinu, koje pokazuje da su uspjeli naplatiti poreza više od očekivanja, dok su s druge strane troškovi zaposlenika ostali netaknuti.

"Kod većine proračunskih kategorija ostvarene su značajne strukturne uštede izuzev naknada zaposlenima. Naime, unatoč ostvarenim uštedama temeljem ukidanja dodataka na plaću zaposlenih u državnim i javnim službama od 4%, 8% i 10%, ukidanja pojedinih dodatka u sektoru obrane i pravosuđa te izmjena obračuna plaća u sustavu znanosti, izostali su očekivani učinci u ovoj kategoriji rashoda", navodi se u dokumentu.