54.159.64.172 US
 

Lijekovi: Metoda pokušaja i pogrešaka umjesto plaćenih ispitivanja

Piše:
petak, 26.3.2004. 08:58
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

VIŠE od dvije trećine lijekova ispitano je samo na odraslima pa se ne bi smijeli koristiti za liječenje djece, piše njemački časopis Bild der Wissenschaft, napominjući da u toj skupini lijekova prednjače antibiotici i cjepiva.

Međutim, kad su mališani bolesni liječnici često primjenjuju praktično pravilo "djeca neka uzmu polovicu", što često nije opravdano i za posljedicu ima nerijetko nepoznate nuspojave.

Približno 80 posto svih lijekova koji se koriste u dječjim klinikama nikad nije testirano na djeci, piše Bild der Wissenschaft. Tijekom postupka odobravanja i ispitivanja lijeka, posebnosti dječjeg organizma stavljene su u drugi plan.

Pri tome, kako ističe direktor marburške Sveučilišne klinike Hansjoerg Seyberth, djeca nisu nikakva minijaturna izdanja odraslih jer ona imaju posve drukčiji princip izmijene tvari, a procesi u organizmu podložni su drukčijim zakonitostima.

Antibiotici velike učinkovitosti testirani su primjerice uglavnom na odraslima. Liječnici su stoga u nuždi prisiljeni koristiti pravilo "djeci pola doze", što Seyberth drži nedopustivim. Ni visina, ni tjelesna težina ne diktiraju potrebnu količinu tableta ili kapljica. Odlučujuća uloga u tome pripada metabolizmu, koji je kod mladih osoba posve drukčiji nego kod odraslih.

Procjenjuje li se okvirno doziranje lijeka za djecu moglo bi doći do nuspojava, čije su posljedice kratkoročne, no mogu biti čak i doživotna oštećenja. S druge strane, nuspojave tijekom ispitivanja na odraslima nisu uopće uočene, ili su tek u neznatnoj mjeri zabilježene.

Tako primjerice rizik od astme kod djece koja su tijekom prvih šest mjeseci uzimala neki antibiotik, veći je za 2,6 puta u odnosu na djecu koja nisu primala tu terapiju.

Ako se antibiotik širokog spektra djelovanja prepisao novorođenčetu, ono će kasnije 8,9 puta češće oboljeti od astme nego novorođenče koje ga nije dobilo, objavila je američka znanstvenica Christine Johnson sa Henry Ford Health System u Detroitu. Ona je ispitala 448 djece, te na osnovu dobivenih rezultata zaključila je da antibiotici oštećuju tek razvijen imunološki sustav novorođenčeta.

Takvi učinci nisu tek pojedinačni slučajevi. Ako se u liječenju djece oboljele od karcinoma koristi antraciklin, doći će do oštećenja srca, a u određenim slučajevima morat će se obaviti čak i transplantacija srca, upozorio je Seyberth. Isto tako, glukokortikoidi koji doduše pomažu da se prijevremeno rođena djeca "skinu" s umjetnog disanja, u kasnijoj dobi kod njih može biti uzrokom duševnih oštećenja. Tijekom proteklog desetljeća u Velikoj je Britaniji sve veći broj djece koja su umrla zbog posljedica lijekova, upozorio je stručni časopis Archives of Diseas in Childhood. Najveća opasnost dolazi od antiepileptika, narkotičkih sredstava te antibiotika.

Baš kod teških bolesti kao što su rak, srčana oštećenja, upala mozga ili epilepsija nedostaje lijekova testiranih na djeci. "Kod smrtno bolesnog djeteta ipak se ne može preuzeti odgovornost da se zbog nedostatnih ispitivanja odustane od lijeka koji bi djetetu možda spasio život", drži direktor Sveučilišne klinike Fred Zepp. S druge strane pak prijeti i tužba jer je djetetu uskraćeno po život spasonosno sredstvo.

Liječnici zato moraju odvagnuti moguće kasnije posljedice u odnosu na šanse izliječenja pomoću nekog lijeka.

Studije na djeci neće se isplatiti. Za takve studije mora u svakoj dobnoj grupi biti dovoljan broj od beba do mladih. Imunološki sustav koji razvija kosti i živce prolazi postepene razvojne stupnjeve. Stoga se mora odvojiti i promatrati najmanje pet dobnih skupina. Seyberth ističe kako se uvjerio da bi se kandidati među djecom našli baš kod teških bolesti kao što su tumori ili srčane i bubrežne bolesti.

Konačno, roditelji često moraju gledati kako se mališani po principu "pokušaja i pogrešaka" liječe bezuspješnom farmakoterapijom.

U SAD-u su lijekovi detaljno ispitani na djeci jer se industriji lijekovima za takva ispitivanja maše pred nosom nagradom u vidu dugoročne zaštite patenta. Na temelju više od 400 studija u Americi izvedene su preporučene doze sredstava za smirenje, tlak, astmu i reumu, a znanstvenici upozoravaju da bi Europa mogla štogod naučiti od svojih prekomorskih susjeda.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije