Ljekarnički monopol neće proći u pregovorima s Europskom unijom

Ljekarnički monopol neće proći u pregovorima s Europskom unijom

LJEKARNIŠTVO u Hrvatskoj, kao i brojne druge djelatnosti, bit će zahvaćeno promjenama koje moraju uslijediti uslijed približavanja Hrvatske međunarodnim institucijama i trendovima, kao i usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnim stečevinama Europske unije.

Europska praksa pokazuje kako pojedinim državama nije moguće pretjerano odstupati od utvrđenih pravila.

Tradicionalne karakteristike hrvatskog ljekarničkog sustava, kao što su održavanje monopola, isključivanje konkurencije, neprovođenje zakona o zaštiti korisnika, ili štićenje nesposobnih na uštrb tržišnog natjecanja, bivaju iskorjenjivane diljem EU - dogovorom ili represivnim mjerama. Ovog ljeta očekuje se stavljanje novog zakona o ljekarništvu u saborsku proceduru, a stranke koje će biti pogođene promjenama zauzimaju pozicije za obranu svojih interesa.

Jedna od takvih grupacija je i Hrvatska ljekarnička komora. Njen predsjednik Mate Portolan za Index je izložio svoju viziju budućnosti ljekarništva. On ju vidi u jačoj regulaciji tržišta.

Bugarska i Rumunjska kao "uzor"

"Proces strukturiranja ljekarništva u EU još uvijek traje i nije definirano kako će završiti. Neke su države unutar Unije pristale na određene promjene svog ljekarničkog sustava, kao što je davanje prava nefarmaceutima za otvaranjem ljekarni, uz određeni broj regulacija, pa je ostalo da nema veledrogerija i propisivača lijekova kao vlasnika. Naravno, konačni razvoj će postati jasan nakon procesa na Europskom sudu pravde", kaže Portolan.

"Istodobno se odvija i drugi proces u tranzicijskim zemljama Europe. Prvenstveno mislim na Rumunjsku, Bugarsku i zemlje Baltika. Te su zemlje u 90-ima liberalizirale tržište, a sad su već shvatili na koje su probleme naišli. Liberalizacija i deregulacija doveli su do pada kvalitete usluge, a pretvaranje ljekarništva u gospodarsku djelatnost, a ne zdravstvenu, navodi neke zemlje na uvođenje promjena. Bugarska na primjer ponovo uvodi odredbe o dopuštanju otvaranja samo farmaceutima, i to svakome samo jedne", dodaje predsjednik Komore.

Slovačka i primjer kretanja ljekarništva u EU

Zabrinjavajuće je Portolanovo pozivanje na argumente o Bugarskoj i Rumunjskoj, budući da to ni u kom slučaju nisu zemlje na koje bi se netko trebao ugledati. Naravno, nije se pozvao ne razvijene zemlje zapadne Europe, budući da mu one ne mogu poslužiti kao argument. Isto tako se nije pozvao na primjer Slovačke, zemlje koja je Hrvatskoj slična po broju stanovništva i ljekarni. Slovačka je, po podacima OECD-a, do početka 2005. imala sustav vrlo sličan onom koji danas postoji u Hrvatskoj. Tada je provedena liberalizacija, koja je, navodi radni papir OECD-a, dovela do povećanja broja ljekarni, što je osiguralo "veću dostupnost i nivo usluge pacijentima". Naravno, dovelo je i do smanjenja profita ljekarni koje su imale "monopolistički položaj".

Slovačka je puno vjerodostojniji primjer kretanja na europskom ljekarničkom tržištu. Europska unija krenula je prema stvaranju jedinstvenog slobodnog tržišta ljekarništva, na kojemu će kvalitetu osiguravati slobodno natjecanje, dok će pojedinačne države imati ulogu regulacije poštenog i zakonitog poslovanja. Od njega će profitirati korisnici, a na gubitku biti oni ljekarnici koji se ne mogu kvalitetno natjecati – pružati kvalitetnu uslugu. Zemlje članice Unije mogu se pokoriti, ili mogu biti izvedene pred sud.

Italija, Francuska i Španjolska na meti Europske komisije

Konkretno, Komisija je 2006. izvela Italiju pred Europski sud pravde zbog zakona koji zabranjuju vlasništvo nad ljekarnama izdavačima lijekova, kao i zabranu otvaranja ljekarni fizičkim osobama koje nisu farmaceuti ili pravnim osobama u kojima nema farmaceuta. Iste je godine pokrenula postupke protiv Austrije i Španjolske, zbog kršenja zakona Unije. Stavke zbog kojih su protiv ove dvije zemlje pokrenuti postupci uključuju zakonske odredbe kakve postoje i u hrvatskom zakonodavstvu – dozvola otvaranja ljekarni samo državljanima, dozvola otvaranja samo jedne ljekarne po ljekarniku, ili prostorne regulacije za broj otvorenih ljekarni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komisija je u svojim postupcima navela kršenje članaka 43 i 56 Ugovora o Europskoj zajednici. Članak 43 odnosi se na pravo slobodnog nastana, koje je ujedno obuhvaćeno trećim poglavljem pregovora Hrvatske s EU. Članak 56 odnosi se na slobodu kretanja kapitala, a ona je u 4. poglavlju pregovora.

Istina je da postupci protiv Italije, Austrije i Španjolske nisu završeni i da se čeka točan razvoj. No, dovoljno je pogledati neke druge presude pa da se vidi najizgledniji tijek procesa. 2005. je Europski sud pravde presudio protiv Grčke u slučaju koji je protiv nje provela Komisija. Komisija je Grčku na sud izvela zbog zakonske odredbe o optičarskim radnjama. Grčko je zakonodavstvo imalo restriktivne mjere koje su dopuštale svakom optičaru vlasništvo nad samo jednom optičarskom radnjom. Sud je presudio da je takva zakonska odredba u suprotnosti sa člankom 43 Ugovora u EZ.

Takva presuda jasno govori o stavovima Unije po pitanjima slobode tržišta. Tako da postoje slabi izgledi za to da će Italija, Francuska i Španjolska uspjeti progurati svoje zakonske odredbe na ESP. Šanse da Hrvatska, kao zemlja kandidatkinja, zadrži svoje zakonske odredbe, praktički su nepostojeće.

Engleska i predviđanje razvoja ljekarništva

Englesko ministarstvo zdravstva nedavno je izdalo "bijeli papir", dokument koji predviđa daljnji razvoj ljekarništva u toj zemlji. Važnost dokumenta je u tome što predviđa razvoj ljekarništva u EU. Papir nigdje ne spominje zatvaranje tržišta zbog straha od profita, kojim hrvatski zdravstveni monopolisti godinama plaše stanovništvo, nego navodi ljekarništvo kao integralni dio zdravstvenog sustava. Ljekarnici u Uniji već odavno nisu samo izdavači lijekova na recept, nego zajedno s liječnicima opće prakse, liječnicima specijalistima i drugim djelatnicima zdravstvenog sektora sudjeluju u pružanju kvalitetne usluge korisnicima – pacijentima.

Portolan nije čuo za dokument, iako je naveo kako HLJK prati situaciju u Engleskoj, za koju kaže da je 15 godina ispred one u Hrvatskoj, iako ni tamo nije idealna. Naime, spomenuo je kako i u Engleskoj postoji puno lanaca i veledrogerija, glavnih "neprijatelja" HLJK.

"Ljekarnička djelatnost u Hrvatskoj danas je svedena na skladištenje, čuvanje, izradu i izdavanje lijekova, odnosno propisane  terapije. Komora i Hrvatsko farmaceutsko društvo nastoje implementirati projekte te ukazati ljekarnicima kako pokrenuti ljekarne za prihvaćanje novih izazova, kao što je proaktivno sudjelovanje ljekarnika u terapijskom procesu  i zdravstvenom sustavu i smatramo kako je jača regulacija upravo onaj put koji može omogućiti ljekarnicima jaču ulogu unutar sustava. Tu nismo sami, europske ljekarničke organizacije također dijele taj stav", rekao nam je Portolan.

Činjenice su malo drukčije. Projekti o kojima Portolan priča u Hrvatskoj su malobrojni,  njihova provedba je prije farsa nego ozbiljna namjera, a europske ljekarničke organizacije na koje se pozvao, Europharm forum, FIP i PGEU, teško da su reprezentativne za ljekarničku zajednicu Europe. Radi se, naime, o udrugama koje jednostavno dijele isti interes kao i HLJK – eliminiranje konkurencije zadržavanjem ili vraćanjem monopola.

Tržište će se liberalizirati, ali Komora će se braniti do kraja

Praksa, pak, pokazuje bitno drukčije rezultate. Diljem razvijenog dijela Europe je  liberaliziranje tržišta dovelo do bolje i kvalitetnije ljekarničke usluge. Jasno, takav proces naišao je i nailazi na otpor onih kojima liberaliziranje ne odgovara. U Hrvatskoj su to ljekarnici u čijim ljekarnama ne rade magistri farmacije, ljekarnici koji žele po smiješnim cijenama privatizirati županijske ljekarne i, na kraju krajeva, svi oni ljekarnici koji svoj posao ne rade kako bi trebali. Jer, ako pružate kvalitetnu uslugu, nemate razloga za strahom od konkurencije. Nezaustavljivi procesi unutar EU omogućit će građanima zemalja članica kvalitetnu uslugu. Hrvatska će, pod pritiskom pregovora, također morati mijenjati svoje zakonodavstvo.

U međuvremenu će interesne udruge kao HLJK pokušati što više zaštititi svoje interese dodatnim zatvaranjem tržišta. Naravno, ako se budemo ugledali na Rumunjsku ili Bugarsku, umjesto na Irsku, Slovačku ili Švicarsku, bliža budućnost nam ne izgleda pretjerano dobro. 

Jovan Dragišić

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara