Ljubljana: Sastanak sljednica SFRJ o podjeli diplomatskih predstavništava
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PREDSTAVNICI Slovenije, BiH, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te Srbije i Crne Gore i Makedonije danas su na sastanku u Ljubljani postigli zajednički dogovor o prijedlogu kako ubrzati raspodjelu diplomatskih nekretnina bivše SFRJ na države sljednice, ali se s time još moraju složiti vlade država sljednica.
"Tim prijedlogom pokušavamo prijeći Rubikon, kako se ne bismo zbog samo jedne stvari vrtjeli u krugu", nakon sastanka je ocijenio Borut Trekman iz slovenskog ministarstva vanjskih poslova. On nije objelodanio pojedinosti dogovora, jer o prijedlogu tek treba upoznati vlade država sljednica SFRJ.
Odluka o tome jesu li države nasljednice spremne na ubrzanje procesa podjele vidjet će se, najavljeno je, na idućem sastanku koji se polovicom rujna održava u Beogradu.
Kako je priopćeno nakon sastanka bilo je riječi i o podjeli umjetničkih djela iz zgrada koja je bivša jugoslavenska diplomacija imala u najmu, ali ne u vlasništvu, pa njihova podjela nije predviđena bečkim sporazumom o sukcesiji. Radi se o, na primjer, rezidencijama i zgradama u Trstu, Grazu i Strasbourgu, no točan broj umjetničkih djela koja se nalaze u tim prostorima još nije poznat. Inače, umjetnički predmeti iz jugoslavenskih predstavništava u inozemstvu iz popisa po bečkom sporazumu dijele se prema tome odakle je njihov autor.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Problem podjele stotinjak zgrada bivše jugoslavenske diplomacije u inozemstvu - iako je ključ podjele dogovoren - jest u tome da svaka sljednica ima pravo na podjelu zgrada po tom ključu i u okviru pojedinih zemljopisnih regija, što je teško ostvariti, pa je proces raspodjele započet prije godinu i pol dana spor i kompliciran.
Na prvom radnom sastanku potkraj 2001. godine donesena je odluka o preuzimanju pet zgrada jugoslavenskih veleposlanstava, pa je Hrvatska dobila zgradu u Parizu, Slovenija zgradu u Washingtonu, Srbija i Crna Gora veleposlanstvo u Parizu, a BiH londonsko veleposlanstvo.
"Tim prijedlogom pokušavamo prijeći Rubikon, kako se ne bismo zbog samo jedne stvari vrtjeli u krugu", nakon sastanka je ocijenio Borut Trekman iz slovenskog ministarstva vanjskih poslova. On nije objelodanio pojedinosti dogovora, jer o prijedlogu tek treba upoznati vlade država sljednica SFRJ.
Odluka o tome jesu li države nasljednice spremne na ubrzanje procesa podjele vidjet će se, najavljeno je, na idućem sastanku koji se polovicom rujna održava u Beogradu.
Kako je priopćeno nakon sastanka bilo je riječi i o podjeli umjetničkih djela iz zgrada koja je bivša jugoslavenska diplomacija imala u najmu, ali ne u vlasništvu, pa njihova podjela nije predviđena bečkim sporazumom o sukcesiji. Radi se o, na primjer, rezidencijama i zgradama u Trstu, Grazu i Strasbourgu, no točan broj umjetničkih djela koja se nalaze u tim prostorima još nije poznat. Inače, umjetnički predmeti iz jugoslavenskih predstavništava u inozemstvu iz popisa po bečkom sporazumu dijele se prema tome odakle je njihov autor.
Problem podjele stotinjak zgrada bivše jugoslavenske diplomacije u inozemstvu - iako je ključ podjele dogovoren - jest u tome da svaka sljednica ima pravo na podjelu zgrada po tom ključu i u okviru pojedinih zemljopisnih regija, što je teško ostvariti, pa je proces raspodjele započet prije godinu i pol dana spor i kompliciran.
Na prvom radnom sastanku potkraj 2001. godine donesena je odluka o preuzimanju pet zgrada jugoslavenskih veleposlanstava, pa je Hrvatska dobila zgradu u Parizu, Slovenija zgradu u Washingtonu, Srbija i Crna Gora veleposlanstvo u Parizu, a BiH londonsko veleposlanstvo.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati