107.22.46.59 US
 

Logoraši srpskih logora u potrazi za pravdom

Piše:
subota, 15.5.2004. 07:50
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

KROZ srpske koncentracijske logore tijekom 1991. i 1992., po podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, prošlo je oko 8000 hrvatskih branitelja i civila, a 13 godina od agresije i okupacije dijelova Hrvatske preživjelih je logoraša u evidenciji Društva nešto manje od 5000 kojima bi pomoć u ostvarivanju prava trebao pružiti, početkom svibnja otvoreni, Centar za istraživanje ratnih zločina.

Osam tisuća je logoraša koji su duže vrijeme boravili u zatočeništvu, dok se ukupan broj osoba, koje su bile u nekom od kratkotrajnih ili dugotrajnih oblika zatočeništva, procjenjuje na oko 22.000.

Zbog posljedica zlostavljanja u srpskim logorima, osnovanima uglavnom nakon pada Vukovara u jesen 1991. na okupiranim dijelovima RH, na području Srbije i Crne Gore i BiH, umrlo je, prema podacima Društva, oko 3000 zatočenika. Najmlađa ubijena osoba imala je samo šest mjeseci, a najstarija 104 godine.

Centar za istraživanje ratnih zločina prikupljat će svjedočanstva i dokumentaciju o žrtvama i njihovim mučiteljima u logorima, a, prema riječima ravnatelja Centra i predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijela Rehaka, postoji želja i nada da jednoga dana Centar preraste u ustanovu poput Centra Simona Wiesenthala.

Zbog zločina počinjenih nad zatočenicima u srpskim logorima Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora podnijelo je 2002. protiv nekoliko stotina osoba kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu RH.

"Od tada do danas ništa se, međutim, nije pokrenulo po toj kaznenoj prijavi", kaže Danijel Rehak dodajući kako Društvo u ime svojih 4948 članova uskoro namjerava, uz pomoć jednog beogradskog odvjetničkog ureda, pokrenuti tužbu na beogradskom sudu te zatražiti obeštećenje za smrti logoraša i pretrpljene tjelesne i duševne ozljede.

"Prvo namjeravamo pokrenuti sudske postupke u vezi sa zatočenjem žena i djece, a zatim pojedinačno po logorima za sve logoraše koji su se u njima nalazili", napominje Rehak dodajući kako je, prema podacima UN-a, na području bivše Jugoslavije tijekom ratnih sukoba bilo osnovano čak 420 logora. Zarobljeni hrvatski branitelji i civili bili su zatočeni u njih sedamdesetak.

Suđenja za ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima, počinjene u srpskoj agresiji na Hrvatsku 1991., koja su završena ili su u tijeku, poput suđenja za zločin počinjen 20. studenoga 1991. na Ovčari, koje se održava u Beogradu ili osmorici Srba iz Borova kojima se sudi na vukovarskom Županijskom sudu, pružaju logorašima nadu kako je pravda, iako spora, ipak dostižna.

Prema Rehakovim riječima, bivšim logorašima, međutim, puno veću utjehu predstavljala bi konkretnija skrb hrvaske države. Logoraši, naime, još uvijek nisu uspjeli riješiti svoj status na način kako su to učinili mnogi branitelji koji su ili u mirovini ili se o njima skrbi.

"Logoraši srpskih koncentracijskih logora nemaju pravu potporu hrvatske države, niti od državnih institucija itko brine o nama", kaže Rehak dodajući kako se bivšim logorašima jedino priznaje pravo na 20 postotnu invalidnost. "Najgore su prošli oni naši članovi čija su mjesta prva pala u ruke neprijatelju i koji su godinama ostali u okruženju i sve vrijeme zatočeništva morali ići na prisilni rad, a danas im to nitko ne priznaje. Ne mogu dobiti niti status branitelja jer branitelji, logično, zbog zatočeništva nisu mogli niti biti", priča Rehak te dodaje kako godišnje od posljedica od boravka u logorima u Hrvatskoj umre od 50 do 100 bivših logoraša srpskih logora.

Niti jedan logoraš nije do sada dobio bilo kakvu odštetu, čak je i osnivanje vukovarskog Centra za istraživanje ratnih zločina Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora financiralo iz vlastitih sredstava uz pomoć donacija gradova Zagreba i Vinkovaca.

"Uputili smo zahtjev državnim vlastima da se rad Centra financira iz državnog proračuna pa ćemo vidjeti što će biti", ističe Rehak napominjući kako je brojna svjedočanstva o zatočeništvu potrebno objediniti te informatički obraditi i sačuvati za budućnost, što zahtijeva i angažman stručnjaka.

"Samo u arhivi Ministarstva obrane RH postoji oko 3000 iskaza logoraša nakon izlaska iz logora, a iskaza ima i u arhivi MUP-a. Sve to, uz već prikupljena svjedočanstva i dokumente, treba složiti i informatički i znanstveno obraditi", kaže Rehak. Pritom ističe nadu kako je otvorenje Centra za istraživanje ratnih zločina tek jedan od prvih koraka prema potpunoj istini o stravičnim zločinima koji su počinjeni nad zatočenicima srpskih koncentracijskih logora, a zatim i prema pravu na naknadu za pretrpljena zlodjela koju bi, kako kaže, netko u konačnici bivšim logorašima ipak morao platiti.

(Hina) xžd yvkn

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije