107.20.120.65 US
 

Lomila semafore, uništila krovove, čupala stabla: Pogledajte kuda je protutnjala splitska pijavica

Piše: M.L./Crometeo
petak, 8.1.2016. 15:15
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Čitatelj Indexa, video: Crometeo

SPLITSKA pijavica bila je vijest dana u srijedu u Dalmaciji, a glas o njenoj pojavi prenijele su i brojne svjetske agencije. Pijavica se pojavila 6. siječnja, a s mora je nad splitsko kopno ušla u 15 sati i 55 minuta.

Članovi Crometeo tima izvršili su detaljan terenski uvid u putanju pijavice koja je 6. siječnja protutnjala Splitom. Iako su se toga dana, u razdoblju od 15,40 do 16 sati pojavile najmanje tri potpuno razvijene pijavice te mnoštvo ljevkastih oblaka (funnel clouda – pijavica u nastanku), dvije su uspjele s mora stići do kopna. Najveća, ona koja je i načinila svu štetu po gradu, ušla je nad kopno na području Zvončaca, a druga, bitno manja, odmah se raspala kada je s mora ušla nad kopno na području Firula.

Pijavica koja je pogodila Split razvila se na moru, s istočne strane Čiova. Procijenjeno vrijeme njenog nastanka je oko 15:40. Pijavica se kretala zajedno s oblacima u jugozapadnom visinskom strujanju, što znači da se kretala okomito na obalu, uz lagani otklon udesno. Podnica olujnog kumulonimbusa bila je na oko 500 metara nadmorske visine, što znači da je ljevkasta cijev pijavice bila dugačka oko pola kilometra.  Inače, donji dio cijevi, koji se još naziva srk, od svega nekoliko metara visine, sastoji se od kapljica mora – morske prašine, a gornji od kapljica vode nastalih kondenzacijom vode uslijed uzdizanja zraka.



Niz sretnih okolnosti za Split

Iako se po veličini i intenzitetu radi o najjačoj pijavici najmanje posljednjih 50 godina koja je izravno pogodila naseljeni dio Splita, grad je ipak imao mnogo sreće. Prvo, pijavica je ušla u dio grada i kretala se putanjom gdje ipak živi manje ljudi nego u nekim drugim dijelovima. Primjerice, da je pijavica s mora ušla nad Zapadnu obalu, Rivu, luku, Bačvice, Žnjan…. posljedice su mogle biti kobne. Drugo, pijavica je ušla nad kopno, a svega nekoliko minuta nakon toga udarila je o Marjan, što je označilo početak njenog ubrzanog raspadanja. Da je ušla u niži dio grada, trajala bi duže. Treće, iako je to sjajna informacija, gotovo je nevjerojatno da je prolazak tako snažne pijavice prošao bez ijedne ozlijeđene osobe. Vjerojatno se radilo o kombinaciji savjesnosti Splićana uslijed ove nepogode, ali o sreći. Naime, pijavica je na svom putu lomila stabla, slomila je čak i metalni stup semafora, ništa od toga srećom nije palo na automobile, bilo parkirane, bilo one u vožnji, a nije ih nedostajalo.

“Splitska” pijavica, prema izjavama očevidaca, prvo je imala „namjeru“ ući na obalu negdje između Ježinca i Meja. Međutim, kako je u vrijeme približavanja pijavice kopnu jugo sve više prelazilo u vjetar zapadnih smjerova, pijavica je neposredno prije ulaska na kopno naglo skrenula paralelno uz obalu stotinjak metara, a onda je ušla u uvalu, obalni dio Meja. I prema izjavama očevidaca, i prema šteti na stablima, jasno je da je pijavica s mora na kopno ušla na obalama Meja, otprilike po sredini poznate šetnice u uvali, stotinjak metara zapadno od ugostiteljskog objekta Jungla. Odmah na početku slomila je nekoliko agava i borova. I tu je Split imao sreće, jer da je ušla na kopno svega 100 metara istočnije, prešla bi preko brojnih brodica i spomenutog ugostiteljskog objekta, pa bi šteta bila neusporedivo veća.

Prema službenim informacijama ulazak pijavice nad kopno (eng. landing) dogodio se u 15 sati i 55 minuta. Promjer cijevi za vrijeme ulaska nad kopno bio je pedesetak metara širine. Valja naglasiti da je u tom trenutku pijavica bila i najrazvijenija. Pijavica je naglo počela jačati neposredno prije ulaska nad splitsko kopno, osobito posljednjih nekoliko stotina metara. Njen gornji dio, ispod podnice oblaka, narastao je preko stotinu metara u širinu. Ulaskom na kopno, počeo je proces laganog nestajanja donjeg dijela cijevi, iako se gornji dio održao čak i nakon što je prešla na sjevernu stranu Marjana.

“Slijedila” tunel

Najviše štete pijavica je napravila na križanju Šetališta Ivana Meštrovića i Gunjačine ulice, koja vodi prema marjanskom tunelu. Oborila je željeznu konstrukciju semafora, iz korijena iščupala nekoliko stabala, pokidala je nekoliko električnih kabela i oštetila krovišta nekoliko kuća i tamošnje osnovne škole.  Nekoliko stanovnika obiteljskih kuća i zgrada uzduž Gunjačine ulice potvrdilo nam je da se pijavica svom silinom obrušila na njihovo područje, te se kretala doslovno cestom, uzbrdo, prema marjanskom tunelu.

"Nekoliko parkiranih automobila imalo je sreću jer su druga stabla ili ograde spriječila pad stabala na njih, a jedno je stablo palo paralelno uz parkirano auto", govori nam jedan od stanara.
Pijavica “donirala” stolicu iz kafića

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Pijavica je svoj rušilački pohod potom nastavila gotovo pravocrtno iznad marjanskog tunela, preko nekoliko obiteljskih kuća i stambenih zgrada. Jednoj je kući slomila dimnjak, drugim kućama polomila je stakla na verandama, oštetila je brojne prozore i krovišta, čupala je željezne nadstrešnice koje su i do 20 centimetara bile učvršćene u beton.

Zanimljivu ispovijest dala nam je jedna gospođa, vlasnica obiteljske kuće na Mejama, u ulici Antuna Mihanović, koja se našla na direktnoj putanji pijavice.

"Prvo je došlo nevrijeme s kišom i tučom. Zapuhao je snažan vjetar sa zapada i počelo je jako grmiti. Nakon toga uslijedila je neobična tišina, a onda kao da je vlak prošla preko kuće. Bila je to pijavica, koju uopće nismo vidjeli da dolazi. Sva sreća da smo svi bili zatvoreni u kuću, tko zna što bi bilo da nas je uhvatila na ulici. Pijavica nam je lomila i odnosila kupe s krova, slomila dimnjak, oštetila plastične i staklene plohe verande, uništila jedan prozor. Bio je to pravi šok za nas, mislili smo da će odnijeti cijelu kuću! Štete ima i u samom vrtu, a nemalo sam se iznenadila kada sam u dvorištu kuće našla sjedalicu iz nekog kafića", kazala nam je Splićanka koja je istaknula da se nada da će Grad Split pomoći u sanaciji štete, jer je šteta na njenoj kući značajna.

Malo sjevernije, u Ulici pod Kosom, zatekli smo brojne građane koji su popravljali nastalu štetu na stambenim objektima. Ovdje je pijavica oštetila brojna krovišta, a na jednoj zgradi iščupala je nekoliko vanjskih jedinica klima uređaja. Iznad ove ulice počinje marjanska šuma, a i u njoj smo pronašli tragove rušilačke snage pijavice koja je slomila nekoliko borova i grana.

Ograničene štete i na Spinutu i Skalicama

Iako je trenutak udara pijavice o Marjan bio početak njenog ubrzanog raspadanja, lijevak pijavice bio je vidljiv još nekoliko minuta i nakon što je prešla sa sjeverne strane Marjana. Ostaci pijavice prešli su preko Varoša, istočnog dijela Spinuta i krajnjeg zapada Skalica.

Pijavica je preko Marangunićevog šetališta na Marjanu prešla stotinjak metara zapadnog od crkvice sv. Nikole, a malo istočnije od marjanskog meteorološkog opservatorija. Na Spinutu i Skalicama prolazak “ostatka” pijavice moga se na uskom području njene putanje uočiti kao naglo jačanje vjetra koji je micao kontejnere, lomio manje grane, dizao plastične stolice s balkona...

Dalmacija jedina u EU bez radara

Nažalost, Dalmacija je jedina regija današnje EU koja ni u 2016. godini nije pokrivena meteorološkim radarom, a upravo su radari “svetinja” za pravovremeno predviđanje, praćenje i naknadno analiziranje opasnih meteoroloških pojava, među koje spadaju i pijavice. Iako se određena obećanja od strane države ponavljaju iz godine u godinu, ostaje sramotna činjenica da je Dalmacija ostala jedina  “crna rupa” Europe, nepokrivena radarskim mjerenjima. Upravo ta činjenica njene stanovnike čini građanima drugog reda s obzirom na smanjenu točnost i pravovremenost vremenske prognoze, kao i za samu sigurnost njenih građana zbog nemogućnosti praćenja nevremena na lokalnom nivou.

Primjerice, da Dalmacija posjeduje meteorološki radar, olujni sustav koji je producirao pijavicu 6. siječnja, puno bi se lakše i na vrijeme uočio, ovako su Splićani “doznali” za pijavicu tek kada se ona već bila obrušila svom snagom na grad pod Marjanom. Također, pomnije znanstveno istraživanje ovih pojava moguće je isključivo uz postojanje modernih radara, kakvih Dalmacija nema, i za koje se uopće ne zna kada će ih imati. Proučiti mehanizam nastanka i ponašanje pijavice u konačnici vodi njihovom boljem prognoziranju.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije