Lovci na leševe: Po nekoliko tisuća maraka za informacije o masovnim grobnicama u BiH

Lovci na leševe: Po nekoliko tisuća maraka za informacije o masovnim grobnicama u BiH

RATNIH je profitera uvijek bilo, a da su neki počeli doslovno zarađivati na leševima pokazuje priča koju donosi sarajevski list Oslobođenje. "U BiH se informacije o masovnim grobnicama prodaju i kupuju", navode.

Naime, neimenovana osoba, koja je već pomogla u otkrivanju dviju masovnih grobnica, svoja je saznanja odlučila dobro unovčiti - za informacije o grobnicama i svakom iskopanom tijelu traži po 1.000 konvertibilnih maraka.

Za informaciju o mjestu gdje su zakopani Hrvati tražio 20 tisuća eura

List navodi kako je i jedan mudžahedin, za 20 tisuća eura, prodavao informaciju o lokaciji na kojoj su zakopana tijela Hrvata ubijenih na širem području srednje Bosne, te kako se istražiteljima u Tuzli nedavno obratila osoba koja je prodavala informacije o granatiranju tog grada, u svibnju 1995. godine, kad je ubijeno 70 civila.

Jedna od informacija koja je "dobro unovčena", kako navodi Oslobođenje, ona je o masovnoj grobnici u kojoj je sahranjeno 38 ubijenih Bošnjaka iz Kasindolske ulice u Sarajevu.

Informacije su navodno pokušali unovčiti i Srbi, i to po cijeni od 1.000 do 5.000 maraka po otkrivenoj grobnici. "Tražili su po nekoliko tisuća maraka. Nisam dao novac, jer mislim da se radi o prevarantima", rekao je Dušan Gotovac, predsjednik regionalnog udruženja za traženje nestalih s područja Republike Srpske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za informacije plaćaju i obitelji nestalih

No, za informacije ne plaćaju samo udruge i državna tijela - plaćaju i oni koji su tijekom rata izgubili svoje najmilije. Tako je prodaju informacija o masovnim grobnicama potvrdila i Seida Karanašic, iz prijedorske udruge "Izvor", koja je navela kako obitelji plaćaju kako bi saznale gdje su zakopani njihovi rođaci te kako su nedavno, za dvije tisuće maraka, kupili jednu takvu (kako se kasnije pokazalo istinitu) informaciju o masovnoj grobnici.

Službeno, Odbor za traženje nestalih Federacije BiH informacije o masovnim grobnicama dobiva od Obavještajno sigurnosne agencije (OSA), Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te iz policije, no računi za informacije tako jedino stižu na drugu adresu. Jasmin Odobašić iz Instituta za traženje nestalih BiH je za Oslobođenje rekao kako "haški svjedoci masovnih pogubljenja odaju informacije o grobnicama". Dodao je i kako informacije imaju različitu cijenu - od povrata stana ili kuće, preko vize i putovnice, do novčane naknade.

Oslobođenje je inače list koji uživa dugogodišnji međunarodni ugled. Osvojili su brojne međunarodne nagrade, među kojima su i one za širenje istine i očuvanje multietičnosti i multikulturalnosti. U Velikoj Britaniji je 1992. godine proglašen Svjetskim listom godine. Godinu dana kasnije ugledni skandinavski dnevnici Dagen Nyheter i Politiken dodijelili su mu svoju tradicionalnu Nagradu slobode. Prvi broj oslobođenja je izašao još 30. kolovoza 1943. godine.

I.M.
Foto: AFP (Arhiva)

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara