54.225.16.58 US
 

Lukašenko na referendumu traži treći predsjednički mandat

Piše:
četvrtak, 9.9.2004. 08:23
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

BJELORUSKI predsjednik Aleksander Lukašenko objavio je ovoga tjedna da će 17. listopada istog dana kad se trebaju održati i redoviti parlamentarni izbori organizirati ustavni referendum na kojem će od birača tražiti mogućnost da se kandidira i za treći predsjednički mandat, koji po odredbama bjeloruskog ustava nije moguć.

Bjeloruski Vrhovni sud je ranije ovog tjedna presudio da Lukašenko može imati i više od dva predsjednička mandata, čime je otvorena mogućnost da bjeloruski predsjednik, na vlasti već deset godina, na neodređeno vrijeme produži svoj mandat koji istječe 2006. godine.

Predsjednik suda Grigorij Vasiljevič rekao je da ne vidi "velikih poteškoća" u mijenjanju postojećega ustava kako bi Lukašenko, ili bilo koji drugi izabrani predsjednik Bjelorusije, mogao ostati na toj dužnosti više od danas dopuštenih dvaju mandata. "To se pravno može izvesti. Ustavne se odredbe mijenjaju i zakoni se mijenjaju, u tome nema problema", dodao je Vasiljevič.

Lukašenko, autokratski čelnik koji praktički sam upravlja zemljom, prvi je puta izabran za predsjednika 1994., a onda je 1996. na referendumu koji su nezavisni promatrači ocijenili lažiranim uspio produljiti mandat do 2001. godine.

Na izborima te godine dobio je, prema službenim podacima, više od 90 posto glasova birača, te osvojio drugi mandat koji istječe 2006. godine.

"Neću silom zadržati vlast. Ako mi narod dopusti da sudjelujem na izborima 2006., sudjelovat ću na isti način kao i na prethodnim izborima - uz iste uvjete koje će imati i drugi kandidati", rekao je Lukašenko najavljujući održavanje ustavnog referenduma.

"To zahtijeva referendum na kojem će narod reći: Da, Lukašenko, dopuštamo ti da sudjeluješ na izborima", kazao je bjeloruski predsjednik, dodajući: "Iskreno govoreći, ako postavim to pitanje, na temelju čega bi odbili mene, čovjeka koji je čitav svoj život posvetio narodu."

Trenutna politička i gospodarska situacija čini se povoljnom za takav potez bjeloruskog čelnika. U prvoj polovici 2004. bjeloruski bruto domaći proizvod raste po stopi od 10,3 posto, prosječne plaće također rastu, premda su još uvijek ispod 180 dolara mjesečno, a vlada je prošlog mjeseca povisila mirovine za 17,4 posto.

S druge strane, bjeloruska oporba čini se preslabom da spriječi Lukašenkovu pobjedu na referendumu i parlamentarnim izborima koji se trebaju održati istog dana.

Oporbeni prosvjed održan na desetu obljetnicu dolaska Lukašenka na vlast, 21. srpnja, neslavno je propao okupivši samo 2.000 ljudi, puno manje od 30.000 do 40.000 koliko su očekivali oporbeni čelnici.

Oporbene stranke, koje su uglavnom bojkotirale prethodne izbore u listopadu 2000. godine, ipak su najavile da će na izborima pokušati pobijediti autokratskog predsjednika.

Narodna koalicija Pet plus - koja okuplja pet vodećih bjeloruskih oporbenih stranaka - najavila je da će u svakoj od 110 izbornih jedinica imati zajedničkog kandidata.

Nakon kontroverznog ustavnog referenduma u studenome 1996. godine, u kojem je Lukašenko dobio potporu birača za niz mjera koje su strani analitičari ocijenili nedemokratskima, oporba je gotovo u potpunosti nestala s političke scene.

Prosvjedujući protiv nedemokratskog izbornog sustava, glavne oporbene političke stranke bojkotirale su lokalne izbore 1999., te parlamentarne izbore godinu dana kasnije.

Oporba je sudjelovala na predsjedničkim izborima 2001. godine, te na lokalnim 2003. godine, ali je u oba slučaja postigla iznimno loš rezultat.

Konzervativna kršćanska stranka (KKhP), koju iz egzila u Poljskoj predvodi Zyanon Paznyak, pozvala je Bjeloruse na bojkot predstojećih izbora. "Samo bojkot daje narodu izglede za pobjedu. To je jedina mogućnost da se izbori odbace kao farsa", priopćio je KKhP.

Ipak, ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da samo 10 posto birača namjerava bojkotirati izbore, dok je 63 posto ispitanih najavilo da će sudjelovati na izborima.

Europski stručnjaci i bjeloruska oporba kritizirali su bjeloruski izborni zakon kao nedemokratičan glede sastavljanja izbornih povjerenstava, ovlasti izbornih promatrača, te načina prebrojavanja glasova.

Isto tako, pred potencijalne se kandidate postavljaju brojne tehničke prepreke za registraciju kandidature. Primjerice, na izborima 2000. godine zbog tehničkih su razloga odbijene registracije više od 2.000 oporbenih i neovisnih kandidata.

Teoretski, svi kandidati imaju pravo na jednaku promidžbu na državnom radiju i televiziji, ali u praksi je Bjeloruska televizija već pokrenula intenzivnu predizbornu kampanju u kojoj se ocrnjuju oporbeni političari i aktivisti.

Predstavnici OESS-a za Bjelorusiju više su puta posljednjih mjeseci izjavili da trenutačna situacija u zemlji "ne omogućava slobodne i poštene izbore".

(Hina) xdv ysb

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije