Četrdeset godina nakon slavnog govora Martina Luthera Kinga "I have a dream", brojni crnci još uvijek se bore za jednakost i pravdu, za koju se on zalagao.

"Problemi koje smo trebali riješiti još su izraženiji četrdeset godina poslije", rekao je Martin Luther King III (45), jedan od organizatora povorke, kojom je u subotu obilježena obljetnica Lutherova govora.

King III, koji upravlja zakladom njegova oca, istaknuo je da siromaštvo, zdravstvena skrb i nezaposlenost još uvijek muče velik broj crnaca.

Kada je King izgovorio slavni govor 28. kolovoza 1963. godine, 250.000 ljudi, od kojih su petina bili bijelci, krenulo je u marš na Washington tražeći slobodu i pravo na posao.

U to vrijeme najveći broj crnaca nije imao pravo glasa, a bijelci i crnci nisu mogli koristiti iste restorane ili hotele.

"Sanjao sam dan kada će sinovi robova i robovlasnika na brežuljcima Georgie sjesti za stol kao braća", zaorio se Lutherov glas na stepenicama Memorijalnog centra Abrahama Lincolna.

No, nedugo nakon Kingova ubojstva 1968. godine, govor i usporedbe kojima se služio označile su samo početak promjena, smatra njegov sin.

"King nije samo govorio o tome da treba sjesti za zajednički stol", rekao je James Laeson, dugogodišnji Kingov suradnik i jedan od glavnih arhitekata nenasilne strategije pokreta za ljudska prava 1960-tih godina.

"On je govorio o tome da si možete priuštiti pošteni ručak", dodao je Lawson, ističući da velik broj crnaca još i danas zaostaje u plaćama.

Nekoliko godina nakon Kingova govora doneseni su zakoni kojima je okončana era rasne nejednakosti, no Lawson smatra da zbog nedostatka političke volje njegov san nikada nije pretvoren u stvarnost.

Po podacima iz popisa stanovništva, crnci čine oko 12 posto američkog stanovništva.