54.225.54.120 US
 

MAĐARSKA DANAS: DEMOKRATSKA DRŽAVA TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA

Piše:
nedjelja, 28.9.2003. 07:57
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova



ZAGREB, 27. rujna (Hina) - U nepunih 14 godina svoga postojanja, Republika Mađarska - proglašena 23. listopada 1989., na 33. godišnjicu revolucije iz 1956., čime je prestala postojati komunistička NR Mađarska - postala je, u punom smislu, demokratska i pravna država tržišnog gospodarstva, koja uvažava sva prava nacionalnih zajednica i manjina. L

Na prvim slobodnim izborima, u proljeće 1990., vlast su osvojile stranke desnog usmjerenja, četiri godine poslije toga zamijenila ih je socijalno-liberalna koalicija, da bi u svibnju 1998. na parlamentarnim izborima ponovno pobijedila građanska koalicija desnog centra. Od 2002. zemlju vodi vladajuća koalicija socijalista, Saveza slobodnih demokrata, Fidesz i Demokratski forum.

Činjenica je, međutim, da su različite parlamentarne stranke postigle konsenzus oko najvažnijih gospodarskih interesa i

vanjskopolitičkih prioriteta zemlje, pa je svaka vlast, neovisno o političkom uvjerenju, nastavljala raditi na korist Mađarske.

Svima je prvi cilj bio što brže ostvarenje punog članstva u euro- atlantskim integracijama i razvoj dobrih odnosa sa susjednim

zemljama uz posebnu skrb za prava velike mađarske manjinske zajednice koja u njima živi.

Takav razvoj Mađarsku je doveo do toga da je u ožujku 1999., uz Češku i Poljsku, postala punopravnom članicom Sjevernoatlantskog saveza, a također i predvodi prvi val zemalja koje će postati punopravnim članicama Europske unije u svibnju 2004. godine.

Uz euroatlantske integracije njezini su strateški ciljevi još i regionalna suradnja te skrb o Mađarima izvan granica.

Mađarska je podijeljena na 19 županija, a 23 grada su sa statusom županije.

Prema gospodarskim pokazateljima Mađarska ima gospodarski rast od oko pet posto, godišnji prihod po glavi stanovnika je šest tisuća američkih dolara. Prema stranim ulaganjima Mađarska je vodeća među tranzicijskim zemljama s tri tisuće dolara po glavi stanovnika.

Inflacija je na razini od pet posto godišnje, a nezaposlenost je najniža u tranzicijskim zemljama (od pet do šest posto).

Privatni sektor čini oko 80 posto GDP-a, a jedan od izvora mađarske konkurentnosti je relativno niska prosječna bruto plaća (500 eura).

Mađarska osobitu pozornost posvećuje pitanjima manjina, već i zbog činjenice da je izvan granica Mađarske, uslijed povijesnih

okolnosti, ostalo živjeti više od 5 milijuna Mađara, što ih čini drugom po brojnosti manjinom u Europi poslije Roma te, poslije

Židova, drugom najvećom dijasporom na svijetu.

Mađarski ustav jamči punu slobodu, jednakopravnost i pravo na uporabu materinjeg jezika svim nacionalnim manjinama, a

osobitost zakonodavstva te zemlje, koja je prva u Europi još 60-ih godina prošlog stoljeća donijela Zakon o pravima manjina,

je i postojanje tzv. manjinskih državnih samouprava, koje demokratskim putem biraju svoje predstavnike u mađarskoj vlasti sa zadaćom ostvarivanja što većeg stupnja kulturne autonomije pojedine manjinske zajednice.

U Mađarskoj živi 97 posto Mađara i 13 službeno priznatih manjina, među kojima i hrvatska, četvrta po brojnosti (s više od 50 tisuća pripadnika), koje imaju ustavom zaštićeno pravo na zastupnika u parlamentu.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije