54.82.112.193 US
 

Makedonija spremna za nedjeljni referendum

Piše:
petak, 5.11.2004. 15:19
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U DOBROM općem raspoloženju zbog američkog priznanja njezina ustavnog imena, Makedonija je spremna za referendum u nedjelju na kojem će se građani izjasniti o reorganizaciji lokalne samouprave, odnosno o tome podupiru li dosadašnji teritorijalni ustroj ili su za novi prijedlog, za koji se u vladajućim i međunarodnim krugovima smatra da ide u prilog snažnijem utjecaju albanske manjine u lokalnim zajednicama.

Referendumsko pitanje tražit će da se građani izjasne "za" ili "protiv" dosadašnje teritorijalne podjele iz 1996. godine.

Nakon što je u kolovozu ove godine donesen novi zakon o teritorijalnoj samoupravi koji je izazvao buru nezadovoljstva građana, pokrenuta je inicijativa za prikupljanjem potpisa na temelju kojih je sazvan referendum o ovom pitanju. Prema tom novom zakonu, pripajanjem nekih ruralnih naselja povećao bi se udio albanskog stanovništva u nekim većim makedonskim gradovima tako da bi oni postali općine s većinskim albanskim stanovništvom.

Najveće nezadovoljstvo novim zakonom izrazili su stanovnici gradova Struge, Kičeva i dijela Skoplja, koji promjene što ih donosi novi zakon doživljavaju kao daljnju albanizaciju Makedonije i njezinu konačnu podjelu.

Zakon o kojem je riječ dio je Ohridskog sporazuma, koji je postignut uz posredovanje NATO-a i uz potporu Europske unije, a kojim je 2001. spriječeno izbijanje građanskog rata u Makedoniji nakon petomjesečnih sukoba s albanskom gerilom.

Vladajuće makedonske stranke pokušale su uoči referenduma uvjeriti građane da apstiniraju od referenduma, što su stranke Albanaca već i najavile. Vladajuću koaliciju čine makedonski dio, Socijaldemokratski savez i Liberalno-demokratska stranka, i albanski dio, Demokratska unija za integraciju. Oporba je pak pozvala na zadržavanje postojeće teritorijalne podjele odnosno odbacivanje novog zakona.

Iznenadno američko priznanje ustavnog imena Makedonije, i oporba i vlast protumačili su kao potvrdu njihovih zalaganja "za", odnosno "protiv" referenduma. Ipak 7. studenog presudit će građani, kojih će prema ispitivanjima javnog mišljenja izići na glasovanje od 60 do 70 posto, od čega će prema anketama njih samo 10 posto bit će protiv stare teritorijalne podjele.

Antireferendumska kampanja vlasti s upozorenjem da će uspješan referendum značiti udaljavanje Makedonije od euroatlantskih integracija, a time i njenu propast, kao i brojne poruke međunarodne zajednice sličnog sadržaja, nisu djelovale na promjenu stajališta građana. Štoviše, prema zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja koje je radila nezavisna agencija Brima-Gallup, naglo je pala i popularnost vladajućih stranaka i predsjedniku države Branku Crvenkovskom. Prema tim podacima, padu rejtinga pridonijelo je i sve teže gospodarsko stanje i 400 tisuća nezaposlenih, odnosno blizu 40 posto.

Dobar rejting zadržala je samo Demokratska unija za integraciju, vladajuća stranka Albanaca koji su jedini zadovoljni novim zakonom o teritorijalnoj podjeli, jer bi pripajanjem ruralnih općina postali većinsko stanovništvo u Strugi i Kičevu, a u Skoplju dosegli cenzus od preko 20 posto, što je tvrde, predviđeno Ohridskim dokumentom.

Međutim, organizatori referenduma, Svjetski makedonski kongres i 40 političkih stranaka i nevladinih organizacija, izričiti su u tome da Ohridskim dokumentom ne samo da nisu određene granice općina, već naprotiv, da se upravo u njemu naglašava kako nema teritorijalnih rješenja za etnička pitanja.

Spočitavajući vlastima da je novi zakon samo rezultat političkog dogovora koalicijskih partnera bez konzultiranja stručnjaka i građana, oporba tvrdi da nova teritorijalna podjela općina ne znači ostvarivanje ljudskih prava, jer Albanci i sada imaju pravo na upotrebu materinjeg jezika i iskazivanje svoje kulture i tradicija u Kičevu i Strugi pa i u Skoplju, iako nisu zastupljeni s udjelom od 20 posto. Nove općine nisu ništa drugo, isticano je u predreferendumskoj kampanji, nego osvajanje teritorija i etničko čišćenje Makedonaca. Upravo se to, kako se ističe, događa u Tetovu i Gostivaru otkako su Albanci većina, tako da će u dogledno vrijeme, prema tim strahovanjima, zapadna Makedonija postati jednonacionalna s tendencijom odcjepljenja i pripajanja Albaniji.

Kako bi se potkrijepila ta tvrdnja predočena je i zemljopisna karta iz 1941. godine po kojoj linija razgraničenja između Makedonije i Albanije, odnosno tadašnjih okupatora Bugarske i Italije, proteže se upravo po liniji zacrtanoj novim zakonom o teritorijalnoj podjeli. S tim što su, ukazuje oporba, apetiti Albanaca sada prošireni i na Skoplje pa i na cijelu Makedoniju, tako da će jednog dana, upozoravaju njezini predstavnici, Makedonci biti nacionalna manjina u velikoj Albaniji.

Bez obzira na rezultat referenduma, u makedonskoj javnosti očekuje se da će vlast smoći snage i pristupiti reviziji novog zakona zbog velikog nezadovoljstva građana, jer u suprotnom može dovesti u pitanje svoj opstanak. Naime, prema anketama, u slučaju neuspjeha referenduma, 35 posto građana izašlo bi na prosvjede i zahtijevalo ostavku vlade.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije