Mars najbliže Zemlji još od ledenog doba
Tekst se nastavlja ispod oglasa
CRVENI planet Mars i naš matični planet Zemlja bit će u srijedu u 22:53 najbliži jedan drugome u posljednjih 60.000 godina, zbog čega su širom Hrvatske organizirana promatranja tog događaja.
Za tako rijetku priliku koju su, kako ističu astronomi, imali neandertalci a buduće će generacije imati tek u kolovozu 2287., pripremili su se i hrvatski astronomi. Astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba u suradnji s drugim astronomskim društvima, organiziralo je tako promatranje planeta Marsa iz nekoliko gradova diljem Hrvatske.
Mars je već i sada vidljiv na večernjem nebu kao crveno-narančasta točka - "zvijezda" u sazviježđu Vodenjaka, za nas na sjevernoj polutci u jugoistočnome kvadrantu obzorja.
I dok je njegova zvijezda tijekom kolovoza postajala sve sjajnija i sve primjetnija čak i golim okom, a od njega je sjajnija tek Venera, sada ćemo već i običnim teleskopom moći vidjeti ljepote toga planeta nazvanoga po rimskome bogu rata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tako će se moći vidjeti Marsova polarna (ledena) kapa na južnome polu koja se pretežito sastoji od smrznuta ugljikova dioksida i održava Sunčevu svjetlost te izgleda poput velike bijele mrlje.
Ophodno vrijeme Marsa na eliptičnoj putanji oko Sunca više je nego dva puta duže od Zemljinoga.
Svake dvije godine Zemlja i Mars nađu se u opoziciji, odnosno točki kad su i jedan i drugi planet nasuprot Suncu, a tada su i međusobno najbliži, objašnjava savjetnik zagrebačke Zvjezdarnice Gustav Kren.
Svakih 17 godina nalaze se u pak u tzv. velikoj opoziciji, kao što je slučaj i ove godine i tada su bliži još za nekoliko tisuća kilometara nego u običnoj opoziciji što je u astronomskim relacijama ipak neznatno, ali ne i nebitno za naše pokušaje boljega upoznavanja Marsa - četvrtoga planeta od Sunca, dodao je Kren.
Za tako rijetku priliku koju su, kako ističu astronomi, imali neandertalci a buduće će generacije imati tek u kolovozu 2287., pripremili su se i hrvatski astronomi. Astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba u suradnji s drugim astronomskim društvima, organiziralo je tako promatranje planeta Marsa iz nekoliko gradova diljem Hrvatske.
Mars je već i sada vidljiv na večernjem nebu kao crveno-narančasta točka - "zvijezda" u sazviježđu Vodenjaka, za nas na sjevernoj polutci u jugoistočnome kvadrantu obzorja.
I dok je njegova zvijezda tijekom kolovoza postajala sve sjajnija i sve primjetnija čak i golim okom, a od njega je sjajnija tek Venera, sada ćemo već i običnim teleskopom moći vidjeti ljepote toga planeta nazvanoga po rimskome bogu rata.
Ophodno vrijeme Marsa na eliptičnoj putanji oko Sunca više je nego dva puta duže od Zemljinoga.
Svake dvije godine Zemlja i Mars nađu se u opoziciji, odnosno točki kad su i jedan i drugi planet nasuprot Suncu, a tada su i međusobno najbliži, objašnjava savjetnik zagrebačke Zvjezdarnice Gustav Kren.
Svakih 17 godina nalaze se u pak u tzv. velikoj opoziciji, kao što je slučaj i ove godine i tada su bliži još za nekoliko tisuća kilometara nego u običnoj opoziciji što je u astronomskim relacijama ipak neznatno, ali ne i nebitno za naše pokušaje boljega upoznavanja Marsa - četvrtoga planeta od Sunca, dodao je Kren.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati