Medijski seminar o mirovinskoj reformi
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MIROVINSKA reforma jedna je od najvećih provedenih reforma jer je obuhvatila 938.310 sudionika na čije je račune uplaćeno oko dvije milijarde kuna, kazao je danas na medijskom seminaru o mirovinskoj reformi u Rijeci ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović.
Peti medijski seminar o mirovinskoj reformi pod nazivom "Novi mirovinski sustav - situacija i pogled unaprijed" organizirali su CARANA Corporation i World Learning u ime Ministarstva rada i socijalne skrbi, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA), Središnjeg registra osiguranika (REGOS) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), a pokrovitelj je USAID. Seminar je okupio 30-ak novinara i predstavnika organizatora skupa.
Vidović je podsjetio da je tijekom reforme mirovinskog sustava osnovano sedam mirovinskih fondova čija je dobit (ponderirani prinos) u 2002. iznosila 11,2 posto.
Oko 84 posto osiguranika samostalno je izabralo svoj mirovinski fond, što ukazuje da dobar dio to nije učinio, pa je građane, da bi reforma u cijelosti uspjela, o tome potrebno više educirati, rekao je.
"Novim mirovinskim sustavom izbjegnute su greške drugih tranzicijskih zemalja, osnovan je REGOS, izbjegnuto urušavanje mirovinskog sustava generacijske solidarnosti i stvorena mirovinska industrija kao značajan ulagač na tržištu."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Po riječima Vidovića slabe strane reforme su 20 posto manje uplate u drugi mirovinski stup od očekivanih 2,5 milijardi kn uplata. Drugom stupu pristupio je manji broj osoba u dobi od 40 do 50 godina od predviđenog. K tome, prognoze o prosječnim plaćama bile su veće od stvarnog stanja, a investicijski fondovi su do kraja 2002. oko 78 posto novca uložili u obveznice Vlade.
Vidović smatra da lokalne uprave nisu dovoljno obaviještene o mogućnostima ulaganja putem "mirovinske industrije", posebice u financiranju dugoročnih infrastrukturnih projekata.
Provedba reforme stalno se prati, kazao je Vidović naglasivši da je zakone i podzakonske akte potrebno stalno prilagođavati tržištu te da se, radi funkcioniranja cijelog sustava, to i čini.
U nastavku seminara bit će održane rasprave o mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim odnosima, postignućima i nastavku mirovinske reforme i obveznim mirovinskim fondovima.
Peti medijski seminar o mirovinskoj reformi pod nazivom "Novi mirovinski sustav - situacija i pogled unaprijed" organizirali su CARANA Corporation i World Learning u ime Ministarstva rada i socijalne skrbi, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA), Središnjeg registra osiguranika (REGOS) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), a pokrovitelj je USAID. Seminar je okupio 30-ak novinara i predstavnika organizatora skupa.
Vidović je podsjetio da je tijekom reforme mirovinskog sustava osnovano sedam mirovinskih fondova čija je dobit (ponderirani prinos) u 2002. iznosila 11,2 posto.
Oko 84 posto osiguranika samostalno je izabralo svoj mirovinski fond, što ukazuje da dobar dio to nije učinio, pa je građane, da bi reforma u cijelosti uspjela, o tome potrebno više educirati, rekao je.
"Novim mirovinskim sustavom izbjegnute su greške drugih tranzicijskih zemalja, osnovan je REGOS, izbjegnuto urušavanje mirovinskog sustava generacijske solidarnosti i stvorena mirovinska industrija kao značajan ulagač na tržištu."
Po riječima Vidovića slabe strane reforme su 20 posto manje uplate u drugi mirovinski stup od očekivanih 2,5 milijardi kn uplata. Drugom stupu pristupio je manji broj osoba u dobi od 40 do 50 godina od predviđenog. K tome, prognoze o prosječnim plaćama bile su veće od stvarnog stanja, a investicijski fondovi su do kraja 2002. oko 78 posto novca uložili u obveznice Vlade.
Vidović smatra da lokalne uprave nisu dovoljno obaviještene o mogućnostima ulaganja putem "mirovinske industrije", posebice u financiranju dugoročnih infrastrukturnih projekata.
Provedba reforme stalno se prati, kazao je Vidović naglasivši da je zakone i podzakonske akte potrebno stalno prilagođavati tržištu te da se, radi funkcioniranja cijelog sustava, to i čini.
U nastavku seminara bit će održane rasprave o mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim odnosima, postignućima i nastavku mirovinske reforme i obveznim mirovinskim fondovima.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati