Društvo utemeljeno na znanju kao izazov novim članicama Europske unije (EU) i zemljama kandidatima tema je o kojoj će se raspravljati na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji što je danas počela u Matici hrvatskoj u Zagrebu. L

Konferenciju su organizirali Institut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, Odjel za sociologiju Matice hrvatske i Centar za inovacije i razvoj Sveučilišta Južne Australije iz Adelaidea - UNISA.

Društva utemeljena na znanju su, najjednostavnije i najkraće rečeno, moderna društva koja su u vremenu ubrzanih promjena sposobna usmjeriti svoje potencijale za procese promjena i simulirati te procese, smatra profesor Imre Hronszky s mađarskoga sveučilišta BUTE.

U društvu znanja nezaobilazno se pak susrećemo s riječju inovacija i procesima koje se na nju naslanjaju. Ipak u modernim društvima već je u tijeku "inovacija u inovaciji", odnosno stvaranje novih odnosa između ustanova društva koje stvaraju i potiču procese promjena u društvu, istaknuo je Henry Etzkowitz, profesor sociologije na Institutu za znanstvenu politiku Sveučilišta u New Yorku.

Etzkowitz je poznat kao autor teorije "trostruke uzvojnice" temeljene na tezi da je međudjelovanje između sveučilišta, gospodarstva i vlade ključ za poboljšavanje uvjeta za inovacije u društvu utemeljenu na znanju.

Upravo to umreženo djelovanje spomenutih institucija društva bolje nego bilo koja pojedinačna ustanova potiče snage spremne za aktivno sudjelovanje i kreiranje inovacijskih procesa, tvrdi Etzkowitz.

Slavo Radošević, istraživač u Školi za istočnoeuropske studije Sveučilišta u Londonu, govorio je pak o restrukturiranju inovacijskoga sustava u zemljama srednje i istočne Europe.

Po njegovim riječima, u tom postupku restrukturiranja glavno pitanje jest kako udružiti sve čimbenike koji utječu na taj postupak kako bi on tekao koordinirano i što je više moguće učinkovito.

Gospodarstvo utemeljeno na znanju - mit ili stvarnost jedno od osnovnih pitanja o kojima raspravljaju sudionici konferencije. O tomu koliko je to moguće u zemljama srednje i istočne Europe govorila je Željka Šporer, istraživačica u Centru za inovacije i razvoj sveučilišta UNISA iz Adelaidea.

S tim u vezi osvrnula se i na položaj Hrvatske u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe, rekavši da je Hrvatska u nepovoljnijem položaju zbog izrazito visokoga postotka nezaposlenih i malih izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje, ali da su, primjerice, dobri pokazatelji broj istraživača te visoki postotak sudjelovanja žena u istraživačkim i političkim procesima.