Ilustracija: Flickr

DANAS se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan starijih osoba.

Glavna Skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 14. prosinca 1990. godine 1. listopada Međunarodnim danom starijih osoba, ističući značenje iskoristivog potencijala izrazito rastućeg svjetskog starijeg pučanstva. Slogan Svjetske zdravstvene organizacije i UN-a: 'Stariji ljudi kao nova snaga za razvoj', upućuje na osiguranje aktivnog zdravog starenja. Ministarska konferencija o starenju iz Beča u rujnu 2012. prihvatila je Deklaraciju o osiguravanju društva primjerenog osobama svih životnih dobi - promicanjem kvalitete života i aktivnoga starenja.

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se u Hrvatskoj i u cijelom svijetu kako bi se naglasilo značenje osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika starije dobi. Nužno je osigurati životni okoliš, koji se može prilagoditi, kako zdravstvenim, tako i socijalnim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba.

Svjetska zdravstvena organizacija u 'Brazilskoj deklaraciji o aktivnom zdravom starenju' pitanje zdravog starenja postavlja u kontekst održivog razvoja. Zdrave, aktivne starije osobe važan su resurs svojim obiteljima, zajednici i ekonomiji cjelokupnog pučanstva. Zaštita zdravlja starijih osoba glavni je pokazatelj napretka ili propusta za zaštitu zdravlja cjelokupnog stanovništva.

Mrsić: Neće biti zamrzavanja mirovina

"Radničke mirovine rast će iduće godine", najavio je ministar Mirando Mrsić na tribini povodom Međunarodnog dana starijih osoba. Izlažući još jednom mirovinsku reformu koja uključuje produljenje radnog vijeka na 67 godina starosti istaknuo je da je reforma nužna za stabilnost sustava te odgovorio kritičarima.

"Neće biti zamrzavanja mirovina", izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

"Radničke mirovine, mirovine koje su zaslužene putem doprinosa će se usklađivati sljedeće godine, dakle, neće biti zamrzavanja mirovina. Mirovine će sljedeće godine rasti", poručio je Mrsić.

Smanjivat će se, kaže, mirovine stečene posebnim zaslugama koje će biti vezane uz proračun.

"Ako je situacija izuzetno loša, kao što predviđamo sljedeće godine, te će se mirovine smanjiti u određenom postotku, ali tu ćemo biti pravedni, tako da nećemo zahvatiti one mirovine koje su niske", poručio je ministar.

Mrsić je istaknuo da je reforma mirovinskog sustava nužna i da se u nju treba krenuti sada. Među ostalim, bez produljenja radnog vijeka na 67 godina starosti nakon 2030. godine, mirovine će iznositi svega 20 ili 30 posto prosječne plaće, a cilj je da ona bude između 60 i 70 posto. Odgovorio je i kritičarima koji govore da će se raditi do iznemoglosti.

"Politička floskula 's posla na groblje' ne stoji jer po proračunima i izračunima koje imamo, umirovljenik koji sada ima 65 godina će uživati mirovinu godinu dana kraće nego umirovljenik sa 67 godina kada otiđe u mirovinu", zaključuje Mrsić.

SSSH: Mirovina nije socijalno davanje, nego pravo temeljem rada

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila je na sve probleme s kojima se suočavaju starije osobe.

"Starenje stanovništva uz istovremeno gubljenje uloge starijih osoba u društvu, manjak uvažavanja te neprihvaćanje starenja i starijih rezultiralo je brojnim stereotipima i predrasudama. Imperativ vječne mladosti prisutan u svim segmentima suvremenog društva doprinosi negiranju starenja i starosti što utječe na globalno nerazumijevanju potreba starijih osoba. O starijim se osobama rijetko govori, a kada ih se prikazuje one su najčešće objekt duboko usađenih stereotipa modernog društva. Komparativne prednosti koje donose životno i radno iskustvo i druge okolnosti rijetko se ističu. Siromašenje stanovništva posebno pogađa upravo umirovljenike i starije. Stoga je upravo ovaj Dan važan za poticanje društva na stvaranje okruženja koje će starijim osobama omogućiti sudjelovanje u društvu", stoji između ostalog u priopćenju.

Međunarodni dan starijih osoba čestitao je i Savez Samostalnih Sindikata Hrvatske, ali i naglasio potrebu uvođenja povoljnijeg modela usklađivanja mirovina radi očuvanja i povećanja realne vrijednosti mirovine

"Isto tako, SSSH odbija teme Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se isplatu najniže mirovine veže uz prihodovni cenzus (ostale prihode). Mirovina nije socijalno davanje, nego pravo temeljem rada, i kao takvo ne može se vezati uz imovinski ili prihodovni cenzus", kažu iz SSSH-a koji ističu i kako 120.000 osoba starijih od 65 godina života nema nikakvih prihoda.

Duge liste čekanja u osječkom Domu za starije i nemoćne

Međunarodni je dan starijih osoba. U osječkom Domu za starije i nemoćne osobe svečano je, no realnost je neumoljiva. Štićenici u dom dolaze u sve lošijem fizičkom stanju i sve stariji, kaže ravnatelj Dragomir Lončarević.

"Imali smo do prije nekih tri do četiri godine otprilike situaciju da je pretežit dio stanovništva u Domu, bio u kategoriji od 70 do 80 godina. Sad je to već situacija da je više od 80 do 90 godina kategorija koja prevladava u stanovništvu Doma", ističe Lončarević.

Trenutno je u domu 350 ljudi. Liste čekanja su jako velike - trenutno smještaj čeka između 1.700 i 1.800 ljudi. To kao veliki problem vidi gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić.

"Naravno da je najveći problem dugo čekanje na domove. Mi ćemo s centralnom vlasti o tome razgovarati i tražiti rješenja, kao i ranije, ali uzdam se da ćemo ovaj put doći do nekakvih prijedloga i do konkretnijih rezultata", kazao je Vrkić.

I u Splitu obilježen Međunarodni dan starijih osoba

Međunarodni je dan starijih osoba. Djelatnici i volonteri Centra za pomoć i njegu starijih osoba 'Mi' tom su prigodom u Marmontovoj ulici u Splitu dijelili mandarine i družili se sa sugrađanima.

"Cilj akcije je ne samo obilježiti taj dan, nego i potaknuti naše sugrađane na stvaranje jednog humanijeg odnosa prema starijim osobama, ukazivati na probleme s kojima se naši sugrađani treće životne dobi susreću u svom svakodnevnom životu", kazala nam je ravnateljica 'Mi' Centra Rada Mužinić i dodala.

"Mislim da se starije osobe više uvažavaju, da se govori o problemima koje muče tu treću životnu dob, ne samo kroz financijski nedostatak, više se govori o njihovom teškom životu i kroz zdravstvenu zaštitu, kroz socijalnu zaštitu. Ima tu jako puno zanemarivanja starijih osoba i upravo se o tome puno priča, puno se radi", pojašnjava Mužinić.

Samo na splitskom području je više od 30 tisuća starijih osoba s prosječnom mirovinom od 2,150 kuna. Potrebe su brojne, ali i malom gestom puno možemo učiniti za naše starije sugrađane.

"Jedna lijepa dobra riječ i osmijeh i priča, puno znači osobama koje su u biti izložene riziku od marginalizacije. Znači, nemojmo zatvarati oči na naše starije susjede, okrenimo se njima, pitajmo im treba li im nešto pomoći, popričajmo s njima", ističe Mužinić.

I oni sami se, naglašava Mužinić, moraju uključiti u udruge i kvalitetno provoditi svoje vrijeme, važno je aktivno stariti.

"Tu je rekreativna gimnastika, engleski, informatika, druženje uz pjesmu, likovna radionica, kulinarska radionica, radionica ručnih radova", zaključila je Mužinić.