54.226.227.175 US
 

Međunarodni skup o zaštiti šuma u Hrvatskoj

Piše:
utorak, 23.11.2004. 15:41
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Predsjednik Akademije šumarskih znanosti akademik Slavko Matić istaknuo je danas na međunarodnom znanstvenom skupu "Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja" kako hrvatska država dovoljno ne vrednuje važnost naše šume.

Kako bi se to promijenilo vlast bi trebala početi uvažavati šumarsku struku, izjavio je akademik Matić u pauzi skupa.

"U svim planovima razvoja Republike Hrvatske šumarstvo se spominje s jednom riječju ili niti jednom, a ipak se radi o najvrjednijim šumama Europe koje daju život", dodao je.

Hrvatska ima dva milijuna hektara šuma i 400.000 hektara šumskih zemljišta - i to je najbolja tvornica koja radi bez gubitaka i stvara uvjete za život, ako ne budu nestale, naglasio je akademik Matić.

"Ako uđemo do 2007. ili 2010. u EU i ako se ovako budemo odnosili prema šumama, onda ćemo se po (lošoj) kvaliteti šuma izjednačiti s Europom, a to bi bila katastrofa za Hrvatsku", ocijenio je predsjednik Akademije šumarskih znanosti.

Dodao je kako nam je Europa prizna da smo po šumama bolji od njih, a pokret vraćanju prirodnom gospodarenju šumama 'Pro silva' koji je sada u Europi aktualan, osnovale su 1977. Hrvatska i Slovenija.

Također je ustvrdio da se u Hrvatskoj svake godine smanjuje površina šuma - i to od 1996., kada je Hrvatski sabor izglasao Zakon o cestama, koji je protivan važećem Zakonu o šumama i Ustavu.

Po njegovim riječima, Sabor je tako izglasao da državno poduzeće ne plaća državnom poduzeću kad mu uzme površine, iako se tu ne radi o plaćanju državnom poduzeću.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

"Kad se uzme šuma moraju se dati novci, ili kupiti drugo zemljište ili podići drugu šumu - jer to je jedini put da u šumama imamo održivi razvoj, koji u Hrvatskoj u zadnje vrijeme nemamo", naglasio je akademik Matić.

"Auto-ceste, dalekovodi, kamenolomi, te euforija podizanja vinograda i maslenika na šumskim površinama oduzimaju nam šume", rekao je. Naveo je da se kod gradnje auto-ceste Zagreb-Split nisu pitali šumari za mišljenje, a da jesu izbjeglo bi se uništavanje najkvalitetnije šume.

Šumarska znanost u nas se razvila zbog bojazni od nestanka šuma oko 1770., kada je Austrija, koja je vladala hrvatskim područjima, vrlo pametno sa svojim stručnjacima dala temeljne naznake gospodarenja šumama.

"To znači da šume moraju biti uvijek iste površine, odnosno da država svake godine mora ulaziti s istom površinom šuma, ili većom, ali nikad ne manjom", istaknuo je akademik Matić.

Na međunarodnom znanstvenom skupu "Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja" sudjeluje oko 250 stranih i domaćih šumara radi ponovnog naglašavanja važnosti njege i obnove šuma.

Skup su, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, organizirali Svjetska istraživačka šumarska organizacija (IUFRO), Akademija šumarskih znanosti te šumarski fakulteti u Zagrebu i Brnu.

(Hina) xbma ysp

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije