Međunarodni znanstveni časopis Historiographia Linguistica o prvoj hrvatskoj gramatici
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MEĐUNARODNI znanstveni časopis za povijest znanosti o jeziku "Historiographia Linguistica" o 400. obljetnici prve hrvatske gramatike, koju je napisao Bartol Kašić, obajavio je u broju 31 na prvom mjestu na engleskom jeziku raspravu "Vrijeme, način i vid u prvoj gramatici hrvatskoga jezika, Kašić 1604." (Tense, Mood and Aspect in the First Grammar of Croatian, Kašić 1604), profesora Zvonka Pandžića iz njemačkoga Wuerzburga.
Za razliku od dosadašnjih radova o Kašiću, Pandžić istražuje prvu hrvatsku gramatiku u kontekstu povijesnih i jezično-filozofijskih pretpostavki renesansne i kasnoantičke gramatike.
Osim što glagolske kategorije promatrao u kontekstu latinske i grčke gramatičke tradicije, za širu javnost je, uz mnoštvo novih spoznaja, posebno zanimljiv dokaz da je Kašić, usprkos dosadašnjim pretpostavkama, najviše koristio jednu gramatiku toskanskoga (firentinskoga) jezika (Pierfrancesco Giambullari, De la lingua che si parla et scrive in Firenze, Firenze 1552.),
Tu gramatiku, koja se u novijim izdanjima naziva Regole della lingua fiorentina, Giambullari je sastavio prema velikoj latinskoj gramatici Tome Linacera, učitelja Thomasa Morusa, iz 1524.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Objavljena rasprava samo je jedan manji dio komentara uz kritičko izdanje prve hrvatske gramatike, koja izlazi ove godine, za 400. obljetnicu.
Znanstveni časopis Historiographia Linguistica (John Benjamins Publishing Company Amsterdam/Philadelphia) prvi je uopće, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, koji obilježava godišnjicu hrvatske gramatike.
Uređuje ga uz pomoć međunarodnog tima povjesničara lingvistike Konrad E. F. Koerner, donedavno profesor opće lingvistike na sveučilištu Ottawa u Kanadi, a odnedavno u Berlinu.
Rasprave u časopisu uglavnom se objavljuju na engleskom, ponekad na francuskom i njemačkom jeziku.
Za razliku od dosadašnjih radova o Kašiću, Pandžić istražuje prvu hrvatsku gramatiku u kontekstu povijesnih i jezično-filozofijskih pretpostavki renesansne i kasnoantičke gramatike.
Osim što glagolske kategorije promatrao u kontekstu latinske i grčke gramatičke tradicije, za širu javnost je, uz mnoštvo novih spoznaja, posebno zanimljiv dokaz da je Kašić, usprkos dosadašnjim pretpostavkama, najviše koristio jednu gramatiku toskanskoga (firentinskoga) jezika (Pierfrancesco Giambullari, De la lingua che si parla et scrive in Firenze, Firenze 1552.),
Tu gramatiku, koja se u novijim izdanjima naziva Regole della lingua fiorentina, Giambullari je sastavio prema velikoj latinskoj gramatici Tome Linacera, učitelja Thomasa Morusa, iz 1524.
Znanstveni časopis Historiographia Linguistica (John Benjamins Publishing Company Amsterdam/Philadelphia) prvi je uopće, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, koji obilježava godišnjicu hrvatske gramatike.
Uređuje ga uz pomoć međunarodnog tima povjesničara lingvistike Konrad E. F. Koerner, donedavno profesor opće lingvistike na sveučilištu Ottawa u Kanadi, a odnedavno u Berlinu.
Rasprave u časopisu uglavnom se objavljuju na engleskom, ponekad na francuskom i njemačkom jeziku.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati