Screenshot: YouTube

TIJEKOM posjeta glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena Berlinu, njemačka kancelarka Angela Merkel s oprezom je reagirala na pozive za trajnim razmještanjem savezničkih snaga u istočnoeuropskim državama zbog straha od ruske osvete nekim članicama NATO-a.

Dio savezničkih zemalja osjeća se ugroženo, pa i nesigurno zbog krize u Ukrajini i kršenja teritorijalnog integriteta, rekla je Merkel nakon susreta s Andersom Foghom Rasmussenom u srijedu, piše u četvrtak internetski portal EurAktiv.

To se ponajviše odnosi na "baltičke zemlje, ali i na Poljsku", istaknula je Merkel. "Odgovorni smo za zajedničku sigurnost", dodala je kancelarka misleći na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora.

"Vijeće NATO-Rusija mora ostati na snazi"

"Razgovarali smo o činjenici kako nema dvojbe da Vijeće NATO-Rusija mora ostati na snazi", naglasila je Merkel odgovarajući na pitanje u vezi s trajnim razmještanjem snaga NATO-a u istočnoj Europi.

Vijeće NATO-Rusija osnovano 1997. službeno je okončalo suparništvo između Rusije i NATO-a, ali Moskva traži obećanje Saveza da neće graditi vojne baze u zemljama bivšeg istočnog bloka koje su ušle u NATO nakon raspada Sovjetskog Saveza.

"To je ujedno i okvir za onu vrstu pomoći koju možemo pružiti našim partnerima kada je od nas zatraže", rekla je Merkel. U ovome su trenutku pripremljene vojne specifikacije, nakon čega o njima možemo razgovarati, dodala je.

Podsjetila je da Njemačka već sudjeluje u zračnom nadzoru. "Razgovarat ćemo i o tome kako kao Savez možemo poboljšati sigurnost naših članica", kazala je kancelarka.

"Razmatramo moguće daljnje korake za dugoročno jačanje naše kolektivne sigurnosti"

Rasmussen je u Berlinu dao naslutiti da je NATO povećao broj vježbi u zemljama koje osjećaju rusku prijetnju. U tom je smislu prisutnost NATO-a u tim zemljama već vidljiva, rekao je glavni tajnik.

Dodao je da je osobito Poljska, od izbijanja ukrajinske krize, zatražila osnivanje vojnih baza na njezinu teritoriju, čemu se Moskva usprotivila.

"Razmatramo moguće daljnje korake za dugoročno jačanje naše kolektivne sigurnosti", pojasnio je Rasmussen. "To će dovesti do moguće revizije naših obrambenih planova ili potrebe razvijanja novih, do jačanja vojnih vježbi, a u određenim granicama i do razmještanja snaga", istaknuo je.

Takav "plan pripravnosti" bit će predstavljen i raspravljen na summitu NATO-a, rekao je glavni tajnik Saveza.

U Rigi uskoro NATO-ov komunikacijski centar

Latvija je u četvrtak najavila skoro otvaranje novoga strateškog komunikacijskog centra u Rigi pod okriljem NATO-a, nastojeći se na taj način suprotstaviti pokušajima Moskve da utječe na veliku rusofonu manjinu u toj baltičkoj zemlji usred ukrajinske krize.

NATO-ovo odobrenje da se otvori centar očekuje se do kraja ljeta, rekao je za AFP glasnogovornik latvijskog ministarstva obrane. Baltičke zemlje osuđuju kampanju što je u rusofonim medijima u zemlji vodi Rusija. Rusofono stanovništvo u Latviji i u Estoniji čini gotovo četvrtinu populacije.

Latvijski premijer Laimdota Straujuma smatra da Rusija vodi informacijski rat u toj bivšoj sovjetskoj republici koja se EU-u i NATO-u pridružila 2004.

"Latvijska vlada ne može dopustiti stranim zemljama da se miješaju u njezine unutarnje stvari i na taj način podrivaju državu", rekao je u četvrtak pred parlamentarnim zastupnicima.

Latvijski zastupnici u četvrtak su usvojili zakon o povećanju troškova za obranu na dva posto bruto društvenog proizvoda do 2020.