54.80.52.59 US
 

MESIĆ SUTRA PUTUJE U LIBIJU

Piše:
nedjelja, 10.8.2003. 10:32
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Predsjednik Republike Stipe Mesić otputovat će u ponedjeljak u petodnevni službeni posjet Libiji kojemu će glavni cilj biti jačanje gospodarskih veza dviju zemalja. L

Bit će to prvi Mesićev odlazak u Libiju otkako je na funkciji predsjednika Republike, a službeno ju je posjetio još u prosincu 1992. godine u svojstvu predsjednika Sabora. Iako službeni dio programa neće biti poznat do samog dolaska u Libiju, sasvim je izvjesno da bi se Mesić trebao sastati s libijskim vođom Moamerom Gadafijem, te zajedno s brojnim hrvatskim gospodarskim izaslanstvom sudjelovati na razgovorima u libijskoj gospodarskoj komori i ministarstvu gospodarstva.

S hrvatskim predsjednikom u Tripoli će otputovati i četredesetak hrvatskih privrednika - predstavnika Ingre, Crosca i Montmontaže (koji u Libiji već imaju svoja predstavništva), zatim Belupa, Croatia Airlinesa, Generalturista, Geofizike, Ine, Janafa, Končara, Luke Rijeka, Plive, Našicecementa, Podravke, Đure Đakovića, Gortana, HŽ-a i drugih. U vrijeme Jugoslavije deseci hrvatskih poduzeća bili su gospodarski aktivni u Libiji. Mesićeva je želja da se takva suradnja, u kojoj su svojedobno posao našle tisuće hrvatskih radnika, revitalizira. Prema najavama iz izvora bliskih predsjedniku Mesiću, interes gospodarstvenika dosad nije bio tako velik niti za jedno njegovo putovanje u inozemstvu. Jedan čarter let već je popunjen, pa se razmišlja o slanju druge gospodarske delegacije u Libiju kroz nekoliko mjeseci.

Mogućnosti poslovnje suradnje libijskih tvrtki s ulagačima i poduzećima iz inozemstva stvorene su prije četiri godine kada je UN Tripoliju suspendirao sankcije zbog podržavanja međunarodnog terorizma. Libija se sve više otvara prema svijetu i hrvatska privreda zbog dobre suradnje u prošlosti i stečenih iskustava svakako ima veliku prigodu zauzeti dobru početnu poziciju u poslovanju s džamahirijskim tvrtkama.

Mesić je u razgovoru za sarajevski dnevnik Dnevni avaz u izdanju od petka izjavio da Libija planira graditi po 2000 kilometara autocesta i željezničkih pruga i najavio da će kod Gadafija lobirati za sudjelovanje hrvatskih, ali i BiH tvrtki u tom projektu.

Štefanija Balog, direktorica Arhitektonskog studija i zbog raširenih poslovnih veza u Libiji jedna od posrednica u ovome posjetu, u hrvatskim je medijima u posljednjih nekoliko dana najavljivala da će veliki naglasak u gospodarskim pregovorima u Libiji biti stavljen na istraživanje naftnih polja i distribuciji preko rafinerije u Rijeci. Također, hrvatske tvrtke trebale bi pomoći oživljavanju libijske poljoprivrede jer je njezina zemlja plodna, ali zapuštena. Libija nema tvornice za preradu voća, pa bi hrvatske tvrtke u tome trebale vidjeti svoju šansu. Libijci su također zainteresirani za suradnju u farmaciji, brodogradnji i građevini.

Međutim, svaki hrvatski poslovni korak s Libijom budno će pratiti Amerikanci. Naime, iako je UN suspendirao sankcije Libiji, Sjedinjene Države to još nisu učinile. Njihove trgovačke sankcije na snazi su još od 1986. godine, a Libija se i dalje svake godine pojavljuje na američkom popisu zemalja koje podupiru terorizam. I EU zabranjuje svaku trgovinu oružjem i materijalima koji se mogu iskoristiti u vojne svrhe. Hrvatska u tome neće biti posebna jer Amerikanci pažljivo prate poslovanje svake zemlje s Libijom.

Libija je prva izvaneuropska zemlja koja je priznala Hrvatsku (16. ožujka 1993. godine), a od prije nekoliko dana ima otvoreno rezidentno veleposlanstvo u Hrvatskoj. Predsjednik Mesić prvi je šef neke europske države koji će posjetiti Libiju otkako su toj zemlji uvedene, ali i suspendirane sankcije UN-a.

Posljednji hrvatski političar koji je posjetio Libiju bio je ministar vanjskih poslova Tonino Picula u prosincu prošle godine. Tom prigodom Libija i Hrvatska potpisale su Ugovor o gospodarskoj i trgovinskoj suradnji, Ugovor o poticanju i zaštiti ulaganja te sporazum o suradnji ministarstva vanjskih poslova dviju zemalja. Gospodarska razmjena Hrvatske i Libije u 2002. godini iznosila je skromnih pet milijuna dolara, od čega je na hrvatski izvoz otpadalo nešto manje od dva milijuna. U prvoj polovini ove godine ukupan je iznos povećan na sedam milijuna, ali se povećanje odnosi na hrvatski uvoz.

(Hina) dj sv

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije