54.156.78.4 US
 

METEORIT ODGOVORAN ZA IZUMIRANJE 90 POSTO VRSTA NA ZEMLJI

Piše:
petak, 21.11.2003. 14:47
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Istraživači koji proučavaju stijenje s Antarktike tvrde da su pronašli dokaz koji svjedoči da je golemi meteorit pogodio Zemlju prije 251 milijun godina, što je uzrokovalo veliko izumiranje vrsta u povijesti, prema istraživanju koje je ovog tjedna objavljeno u časopisu Science. L

U razdoblju između perma i trijasa izumrlo je oko 90 posto vrsta. To se dogodilo oko 185 milijuna godina prije nego što su u sličnom sudaru s asteroidom izumrli dinosauri.

Asish Basu, profesor geologije sa sveučilišta Rochester u državi New York, tvrdi da kemijski sastav komada stijena donesenih s Antarktike svjedoči o vrlo snažnom sudaru prije 251 milijun godina.

Komadi stijena pronađeni su u geološkom sloju koji obilježava početak izumiranja na prijelazu iz perma u trijas. Analizom se utvrdilo da stijene imaju kemijske osobine koje su značajne za meteorite.

"Kemijski spojevi koje smo pronašli u tim stijenama mogu se pronaći samo u meteoritima starim 4,6 milijarda godina, koji su stari koliko i naša Zemlja", dodao je Basu, glavni autor istraživanja.

Otkriće potvrđuje teoriju po kojoj se nebesko tijelo veličine brda sudarilo sa Zemljom. Nakon kobnog sudara, Zemlja se pretvorila u golemu vatrenu kuglu koja je u atmosferu ispuštala milijarde tona prašine koja je mjesecima zaklanjala Sunce, ali se i taložila stvarajući naslage s istim kemijskim sastavom kakav ima i meteorit.

Smatra se da su u doba između perma i trijasa Afrika, Južna Amerika, Indija, Australija i Antarktika činile jedinstven superkontinent pod nazivom Pangea. Ne znamo kamo je meteorit mogao pasti, priznaje Basu, mislimo da je to moglo biti nedaleko od današnje zapadne Australije.

Tada je život na Zemlji bio puno drukčiji. "Nije bilo velikih životinja, a na kopnu i u moru bilo je puno vrsta, ističe Asish Basu.

Otkriće je iznenadilo mnoge znanstvenike koji nisu očekivali da bi tragovi meteorita od prije 251 milijun godina mogli tako dugo odolijevati eroziji. Birger Schmitz sa sveučilišta u Goeteborgu u Švedskoj misli da bi bilo "doista sjajno" da se pronađu neoštećeni komadi meteorita. "Ipak, mislim da to nije slučaj", kazao je.

Basu tvrdi da nitko ne može dovesti u pitanje kemijska otkrića. Glavno je, kaže, utvrditi kakve su bile izvanredne okolnosti koje su omogućile primjercima da gotovo netaknuti dođu do nas.

(Hina) vrad dgk

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije