METRO je najavio da će i dalje raditi nedjeljom, iako od jučer, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, u Hrvatskoj nedjeljom smiju raditi samo prodavaonice koje imaju do 200 četvornih metara neto prodajnog prostora i dozvolu za rad nedjeljom. Hipermarketi Coop otpustit će 100 radnika.

Predsjednik uprave Metroa Damir Firšt na tiskovnoj konferenciji održanoj na Staru godinu u Metrou u zagrebačkom Jankomiru najavio je da će taj trgovački lanac i dalje raditi nedjeljom. Objasnio je da se izmjena zakona odnosi se samo na trgovine na malo, a ne i na Metro, koji je registriran kako trgovina na veliko.

Naime, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, u Hrvatskoj nedjeljom smiju raditi samo prodavaonice koje imaju do 200 četvornih metara neto prodajnog prostora i koje prodaju pretežno prehrambene proizvode, te koje uz to imaju dozvolu nadležnog tijela za izdavanje dozvola za rad nedjeljom. Uz rad nedjeljom, ove odredbe važe i za dane državnih blagdana i neradnih dana određenih posebnim zakonom.

Firšt je naglasio da je važno da Metro radi i nedjeljama jer većina kupaca Metroa radi nedjeljom te im je potrebna opskrba svih sedam dana u tjednu. Metro prvu nedjelju u ovoj godini ipak neće raditi jer, kako je rekao Firšt, javnosti se mora objasniti zašto će ubuduće Metro i dalje raditi nedjeljama, te kako bi se smirile napetosti i potaknula rasprava o svrsihodnosti donesene zabrane rada trgovinama na malo.

Na zabranu rada nedjeljom trgovačke kuće reagirale su različito, a neke od kojih najavljuju otpuštanje dijela svojih zaposlenika.

Sedam velikih trgovinskih lanaca zatražilo i od Ustavnog suda mišljenje o ustavnosti odredbi Zakona o zabrani rada nedjeljom za velike trgovine.

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja, razmatrajući moguće negativne učinke selektivne zabrane rada nedjeljom na tržišno natjecanje, ukazalo je početkom prosinca na potrebu preispitivanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini i s tim u vezi uputilo pismo nadležnom ministarstvu i Vladi.

U tvrtki Hipermarketi Coop ocjenjuju kako bi zbog primjene Zakona o trgovini mogli otpustiti oko 100 zaposlenika, što predstavlja 17 posto od ukupnog broja zaposlenih u tvrtki. Broj zaposlenika za koje postoji rizik da će izgubiti posao zbog primjene spomenutog Zakona Hipermarketi Coop na sve moguće načine nastoje smanjiti, kazali su u toj tvrtki napominjući kako Ipercoop Jankomir nedjeljom ostvaruje 15 posto prodaje.

U trgovačkom lancu Getro smatraju kako su posljednje izmjene Zakona o trgovini, prema kojima bi se trebao regulirati rad trgovina nedjeljom prvenstveno na osnovu njihovih površina, potpuno neutemeljene, jer one, po njihovoj ocjeni potiču nelegalnu tržišnu utakmicu između različitih trgovačkih subjekata i nanose direktnu štetu poslovanju velikih trgovačkih centara.

Osim ograničavanja mogućnosti slobodnog poduzetništva, ove izmjene stavljaju dio trgovaca u neravnopravan položaj, ocjenjuju u Getrou. Dodali su kako se zalažu za regulaciju rada nedjeljom, ali na način da spomenuti zakon sve trgovačke subjekte tretira jednako. Provedbom ovakvog zakona i Getro će, kazali su u toj tvrtki, najvjerojatnije biti primoran otpustiti značajan broj djelatnika, no za sada ne govore o konkretnim brojevima.

Reakcija trgovačkog lanca Konzum dijelom se razlikuje od prethodnih. Konzum, kaže predsjednik Uprave Drago Munjiza, podržava inicijativu zabrane rada nedjeljom, zbog socijalnih razloga. "Smatramo da je u redu da postoji dan u tjednu kada će prodavači biti slobodni. Takva je praksa u obližnjih zemljama, primjerice u Austriji i Njemačkoj", kaže Munjiza. Po njegovu mišljenju, kratkoročno će nova regulativa rada nedjeljom donijeti probleme jer će veliki broj dućana biti zatvoren, no dugoročno to znači uvođenje reda u trgovinu. Promet će se, drži Munjiza, preliti u druge dane pa ne bi trebalo biti većih gubitaka.

Nasuprot nekih trgovačkih lanaca, Sindikat trgovine Hrvatske i Udruga trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) procjenjuju da novi Zakon o trgovini ne bi trebao izazvati otpuštanja radnika u trgovini ili će broj otkaza biti relativno mali. Tako Sindikat trgovine Hrvatske smatra da su prijetnje otkazima neutemeljene jer trgovinama, s obzirom na broj odrađenih prekovremenih sati, nedostaje radnika.

Po procjenama sindikata, radnici u trgovini godišnje odrade 25 milijuna prekovremenih radnih sati, a bez prekovremenog rada moglo bi se otvoriti 12.000 novih radnih mjesta.

Udruga trgovine pri HUP-u drži da će broj otkaza kod članica HUP-a zbog primjene novog zakona neće biti velik, procjenjujući da će dvije članice HUP-a možda otpustiti najviše 200 radnika, a sve hrvatske trgovine manje od 500.

Ceh trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pozdravio je izmjene Zakona o trgovini držeći da su one na tragu pozitivne diskriminacije i da će bar malo pripomoći opstanku male trgovine i njezinih radnih mjesta.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini vlasnici prodavaonica koje zadovoljavaju uvjete za rad nedjeljom i praznikom mogu raditi na osnovu zahtjeva koji odobravaju poglavarstva gradova i općina. Pritom ova tijela moraju voditi računa o tome da u jednom naselju radi jedna prodavaonica, a u većim mjestima jedna prodavaonica na 5 tisuća stanovnika.

Poglavarstva gradova i općina dužna su, kaže zakon, svim prodavaonicama koje zadovoljavaju uvjete i koje su podnijele zahtjev, omogućiti rad ravnomjernim rasporedom.

S obzirom na odnos broja stanovnika i zakonom propisane mogućnosti rada prodavaonica nedjeljom i blagdanom, u Hrvatskoj će nedjeljom raditi oko 850 dežurnih prodavaonica, a od toga na području Zagreba njih 156.