MIKULIČIĆ NA TRIBINI O ICTY-U S OPTIMIZMOM O "SLUČAJU BOBETKO"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ukoliko Haški sud (ICTY) potvrdi valjanost dostave optužnice u "slučaju Bobetko", povući će nalog za uhićenje i "zamrznuti" postupak protiv umirovljenog generala HVa, rekao je u ponedjeljak pravni savjetnik Vlade Goran Mikuličić.
"Ako ICTY prizna dostavu automatski će povući nalog za uhićenje i predaju", rekao je odvjetnik Mikuličić na tribini u Zagrebu.
"Ako se to dogodi postupak će se zamrznuti, sve dok se generalu Bobetku zdravstveno stanje toliko ne poboljša da može sudjelovati u postupku", dodao je. Hrvatske vlasti, po njegovim bi riječima, jednom mjesečno obavještale sud o Bobetkovu zdravstvenom stanju.
Vladin Ured za suradnju s ICTY-jem obznanio je da su, prema neslužbenim informacijama, reakcije u Haagu na vladino izvješće o dostavi optužnice "vrlo povoljne".
Pravi savjetnik Vlade u "slučaju Bobetko", odvjetnik Goran Mikuličić, održao je u ponedjeljak u Zagrebu predavanje o strukturi i djelovanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju na slabo posjećenoj tribini nevladine udruge "Gornji grad".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Objasnio je nastanak i svrhu tog 'ad hoc' suda stvorenog odlukom Vijeća sigurnosti u svibnju 1993. i smještenog u zgradu jedne bankrotirane nizozemske osiguravajuće kuće.
Haški sud pati od brojnih slabosti i nedosljednosti, ali je u deset godina znatno napredovao u brzini postupanja, rekao je Mikuličić.
Angloameričko precedentno pravo (common low) i europsko civilno pravo, na čijoj je kombinaciji zasnovan, ne korespondiraju u puno toga što stvara brojne teškoće u radu Suda a odluke dosta zavise od prakse zemlje iz koje dolazi pojedini sudac, kazao je.
Slaba točka je i smještaj suda i tužiteljstva pod istim krovom pa se prigovara "da suci i tužitelji na hodnicima dogovoraju ishode sudskih postupaka mimo branitelja", rekao je Mikuličić.
Objasnivši izbor sudaca po vrsti mandata i regionalno, ukazao je i na problem izbora dijela sudaca iz redova sveučilišnih profesora čije "nevješto vođenje rasprava sliči vođenju okruglih stolova".
Procesi traju dugo, ulazi se u nepotrebne detalje, a i puno vremena odlazi na prevođenje, dok raspravni zaspisnici zauzimaju desetke tisuća stranica, rekao je.
Opisao je i atmosferu "izvanredne tolerancije i suradnje koja vlada među 45 pritvorenika u Scheveningenu", usporedivši ih s putnicima potonulog broda koji su se našli na pustom otoku, nužno upućeni jedni na druge.
Govorio je i o problemu neujednačenosti kaznene politike, pogodovanju optuženika koji surađuju s Tužiteljstvom te sustavu izvršenja kazni koji je određen i domicilnim pravom zemlje služenja kazne i odlukama predsjednika ICTY-a.
Naznačio je i mogućnost da takav sustav uskoro pridonese jednom apsurdnom rješenju. Naime čelnica bosanskih Srba Biljana Plavšić (72), osuđena na 11 godina zatvora, najvjerojatnije će biti upućena na izdržavanje kazne u Norvešku. Kako ta skandinavska zemlja ne poznaje izdržavanje kazne za osobe koju su napunile 70 godina života, "Plavšić će vjerojatno na jedna vrata izaći a na druga izaći", rekao je.
Odgovarajući na pitanja okupljenih, rekao je, među ostalim, kako "čvrsto vjeruje da se ICTY nikada ne bi bavio Hrvatskom da je hrvatsko pravosuđe pokazalo spremnost i sposobnost da procesuira djela koja su imala obilježja ratnih zločina".
"Ako ICTY prizna dostavu automatski će povući nalog za uhićenje i predaju", rekao je odvjetnik Mikuličić na tribini u Zagrebu.
"Ako se to dogodi postupak će se zamrznuti, sve dok se generalu Bobetku zdravstveno stanje toliko ne poboljša da može sudjelovati u postupku", dodao je. Hrvatske vlasti, po njegovim bi riječima, jednom mjesečno obavještale sud o Bobetkovu zdravstvenom stanju.
Vladin Ured za suradnju s ICTY-jem obznanio je da su, prema neslužbenim informacijama, reakcije u Haagu na vladino izvješće o dostavi optužnice "vrlo povoljne".
Pravi savjetnik Vlade u "slučaju Bobetko", odvjetnik Goran Mikuličić, održao je u ponedjeljak u Zagrebu predavanje o strukturi i djelovanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju na slabo posjećenoj tribini nevladine udruge "Gornji grad".
Objasnio je nastanak i svrhu tog 'ad hoc' suda stvorenog odlukom Vijeća sigurnosti u svibnju 1993. i smještenog u zgradu jedne bankrotirane nizozemske osiguravajuće kuće.
Haški sud pati od brojnih slabosti i nedosljednosti, ali je u deset godina znatno napredovao u brzini postupanja, rekao je Mikuličić.
Angloameričko precedentno pravo (common low) i europsko civilno pravo, na čijoj je kombinaciji zasnovan, ne korespondiraju u puno toga što stvara brojne teškoće u radu Suda a odluke dosta zavise od prakse zemlje iz koje dolazi pojedini sudac, kazao je.
Slaba točka je i smještaj suda i tužiteljstva pod istim krovom pa se prigovara "da suci i tužitelji na hodnicima dogovoraju ishode sudskih postupaka mimo branitelja", rekao je Mikuličić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Objasnivši izbor sudaca po vrsti mandata i regionalno, ukazao je i na problem izbora dijela sudaca iz redova sveučilišnih profesora čije "nevješto vođenje rasprava sliči vođenju okruglih stolova".
Procesi traju dugo, ulazi se u nepotrebne detalje, a i puno vremena odlazi na prevođenje, dok raspravni zaspisnici zauzimaju desetke tisuća stranica, rekao je.
Opisao je i atmosferu "izvanredne tolerancije i suradnje koja vlada među 45 pritvorenika u Scheveningenu", usporedivši ih s putnicima potonulog broda koji su se našli na pustom otoku, nužno upućeni jedni na druge.
Govorio je i o problemu neujednačenosti kaznene politike, pogodovanju optuženika koji surađuju s Tužiteljstvom te sustavu izvršenja kazni koji je određen i domicilnim pravom zemlje služenja kazne i odlukama predsjednika ICTY-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Naznačio je i mogućnost da takav sustav uskoro pridonese jednom apsurdnom rješenju. Naime čelnica bosanskih Srba Biljana Plavšić (72), osuđena na 11 godina zatvora, najvjerojatnije će biti upućena na izdržavanje kazne u Norvešku. Kako ta skandinavska zemlja ne poznaje izdržavanje kazne za osobe koju su napunile 70 godina života, "Plavšić će vjerojatno na jedna vrata izaći a na druga izaći", rekao je.
Odgovarajući na pitanja okupljenih, rekao je, među ostalim, kako "čvrsto vjeruje da se ICTY nikada ne bi bavio Hrvatskom da je hrvatsko pravosuđe pokazalo spremnost i sposobnost da procesuira djela koja su imala obilježja ratnih zločina".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati