Foto: FAH

PREMIJER Zoran Milanović u posjetu je Rabu gdje su ga novinari pitali za datum parlamentarnih izbora.

"Izbori su redovni kada su potpuno redovni u skladu sa Ustavnom, a to je nakon 4 godine isteka mandata, a to je u veljači 2016. godine. To su redovni izbori, a sve prije toga su prijevremeni. A kada će biti, ja vam to u ovom trenutku ne mogu reći, to ne ovisi samo o meni", rekao je Milanović.

"Vlada radi da u Hrvatskoj bude bolje. Borimo se za radna mjesta", kaže premijer.

"Radimo. Provodimo socijalne mjere. Borimo se za standard građana, ulaganja, gospodarski rast i ono najvažnije - radna mjesta. I sve nema smisla ako nema radnih mjesta, ako na ovom otoku gdje preko sezone rade svi, ne rade i preko zime, ako će u Hrvatskoj biti više od 10 posto nezaposlenih. A 10 posto je puno. Trenutno smo na 20 što će pasti tijekom sezone na 13, 14, 15 posto."

"Dok ljudi nemaju posla ne možemo gospodarskim rastom mahati kao zastavom"

"Dok ljudi ne budu imali više posla ni gospodarskim rastom nećemo moći ponosno mahati kao zastavom", smatra premijer koji planira nastaviti svoj posao i dalje.

"Dobro je da se stvari kreću naprijed. Želimo da se vidi ono što radimo da ljudi neke stvari racionalno vide. Znam da je to teško. Čuli smo jučer od naših političkih konkurenata da se stvari vide nakon pet godina. Mislim nastaviti ovaj posao s ljudima kojima ga radim. Na trulim temeljima teško se gradi", poručuje premijer.

"Hrvatska se mora izliječiti od toga da se zavarava i da donosi mjere preko koljena", poručuje.

"Od betona, šodera i pijeska ne možemo biti bogati, ali možemo od naprednog turizma, napredne brodogradnje. I tu kuna ne smije biti prejeftina ni preskupa, i tu prste dalje od kune", poručio je šef Vlade što misli o idejama da se oslabi nacionalna valuta.

"RBA zadruga je došla na Rab kamatariti ljude"

Osvrnuo se Milanović i na probleme dužnika koji su uzimali kredite preko RBA zadruge, a kojih na Rabu ima popriličan broj.

"Ovdje imamo problem ljudi kojima su uvalili te nesretne kredite preko RBA zadruge. To je jedna vrlo mutna priča. Nema puno takvih slučajeva u Hrvatskoj, zadužio sam ministra financija da vidimo kakvo rješenje možemo naći. Tu će neke stvari trebati raditi na mišiće. Ne radi se o normalnoj situaciji. Ti kreditori nisu išli u Garešnicu i Babinu Gredu, nego su došli ovdje, prvi red do mora, velikodušno davati novac ljudima koji nisu bili kreditno sposobni za tu vrstu kredita, a u biti ih kamatariti. To je moja poruka. Sudska presuda je sudska presuda, pošten ugovor je pošten ugovor. Ugovor u kojem s podjednako ili slično dijele rizici uvijek podržavam, ali kamatare ne, a ovo su kamatari", rekao je Milanović.

"Ako treba, s eksploatacijom Jadrana idemo na referendum"

Odgovorio je i kritičarima eksploatacije nafte iz Jadrana.

"Ako treba, idemo na referendum", poziva Milanović.

"Idemo na referendum da vidimo želimo li ekspolataciju minerala i sirovina radi kojih se vode ratovi u svijetu. Možda su u našem podzemlju. Ili ćemo to zanemariti radi glasne manjine koja ima pravo biti glasna. Imamo ponude od najrenomiranijih svjetskih istraživača. Možda ne nađu ništa. Ali ako nađu milijarde, hoćemo li propustiti tu šansu? To je odluka koju ja ne mogu donijeti sam", zaključio je Zoran Milanović.

Dolazi i Karamarko

Rab je danas popularna destinacija za hrvatske političke lidere. Osim Milanovića, u obilazak je došao i Tomislav Karamarko. Novinari su Milanovića pitali je li njegov dolazak povezan s lokalnim izborima koji tamo održavaju ovog vikenda, 8. ožujka.

"Moj dolazak na Rab nema veze s lokalnim izborima. Nisam ni znao da i Karamarko dolazi danas ovdje, to sam doznao na putu. Vjerojatno on dolazi zbog izbora, ali moj dolazak na Rab je planiran već duže vrijeme", rekao je Milanović.

Milanović s Jakovinom i Komadinom obišao i sustav odvodnje

Milanović je obišao i dovršeni sustav odvodnje na Rabu, vrijedan 65 milijuna kuna, te radove na rekonstrukciji dionice glavne otočne ceste od Raba do Lopara, vrijedne 42,5 milijuna kuna bez PDV-a.

Premijer Milanović u pratnji ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine i primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine razgledao je središnji uređaj za pročišćivanje otpadnih voda na predjelu Vašibake na krajnjem jugu otoka.

Ocijenio je da takve investicije donose veći standard otoku, koji može ostvarivati veću vrijednost na turističkom tržištu. Istaknuo je da je taj projekt među zadnjima koje financira država te da će se oni ubuduće financirati iz europskih fondova.

Od uloženog iznosa, 32,5 milijuna kuna je kredit Svjetske banke

Od 65 milijuna kuna, koliko je uloženo u sustav odvodnje, 32,5 milijuna kuna je kredit Svjetske banke, 15,6 milijuna daje Ministarstvo poljoprivrede i 3,25 milijuna Hrvatske vode, a ostatak 13,65 milijuna je lokalni udjel iz naknade za razvoj.

Kredit Svjetske banke vraća se u 20 polugodišnjih rata, i to iz naknade za razvoj u visini od 82 posto te ostatak nepovratno od Hrvatskih voda.

U protekle četiri godine komunalno poduzeće Vrelo iz Raba tim je novcem izgradilo više od 10 kilometara sanitarne odvodnje. Tako se dobiva sustav javne odvodnje izveden po najvišim suvremenim ekološkim standardima. Jedan od najvrjednjih dijelova otoka Raba - obala Barbata i Banjola vrednuju se kao kupališno područje, što dosad nije bio slučaj zbog neriješenog problema otpadnih voda. Izvedena šetnica na trasi cjevovoda uz obalu, koja povezuje Barbat sa starogradskom jezgrom, dodatna je vrijednost projekta.

Sustav javne odvodnje obuhvaća naselja Palit, Rab, Banjol, Barbat i dio Mundanija. Dosad se sva otpadna voda ispuštala podmorskim ispustom dugačkim 450 metara na dubinu od 36 metara, i to bez ikakvog pročišćivanja. U siječnju 2011. počela je izgradanja dijela sustava koji je nedostajao. Izgrađeno je 10,2 kilometra cjevovoda i osam crpnih stanica te uređaj za pročišćivanje otpadnih voda na predjelu Vašibake s podmorskim ispustom dugim 1,7 kilometara na 79 metara dubine.

S radovima se žuri zbog turističke sezone

Cestu između Raba i Lopara na predjelu Supetarskih Draga, dugu 8,1 kilometar, obnavlja tvrtka GPP Mikić s Krka. Radovi su počeli u veljači 2013., a završetak se očekuje do kraja travnja ove godine kako ne bi ometali turističku sezonu.

Investitor su Hrvatske ceste.