54.158.248.167 US
 

Milanović sudjeluje na summitu Kina-srednja i istočna Europa u Bukureštu

Piše: Hina
nedjelja, 24.11.2013. 08:26
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

PREMIJER Zoran Milanović sudjelovat će u utorak u Bukureštu na summitu čelnika 16 zemalja srednje i istočne Europe i Kine (CEE) na kojem će se razmatrati mogućnosti gospodarske suradnje, posebice na području energetike, poljoprivrede, turizma, infrastrukture i građevinske industrije te financija i bankarstva, a bit će to i prilika za prvi susret šefa hrvatske vlade i ostalih čelnika s novim kineskim premijerom Li Keqiangom koji je nedavno najavio sveobuhvatne reforme kako bi druga ekonomija svijeta bila predvodnica budućeg rasta.

Politički skup na najvišoj razini prati i gospodarski i trgovinski forum na kojem je najavljeno sudjelovanje oko 1.000 poslovnih ljudi iz privatnog, javnog i državnog sektora, a uz premijera Milanovića na trećem po redu skupu Kina-CEE sudjelovat će i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Prvi je skup održan u Budimpešti u lipnju 2011. godine, drugi lani u Varšavi, a kako ocjenjuju kineski mediji, Kina i tzv. Klub 16 od tada bilježe napredak u trgovini i investicijama.

Službeni podaci pokazuju da je Kina sedmi trgovinski partner Hrvatske te vodeći izvan Europe, s udjelom od 4,6 posto u ukupnoj robnoj razmjeni RH sa svijetom. Prošle je godine robna razmjena Hrvatske i Kine iznosila 1,5 milijardi dolara, od čega je hrvatski izvoz u Kinu bio 49 milijuna dolara, a uvoz iz Kine 1,45 milijarde dolara, što je ogroman deficit u vanjskoj trgovini s hrvatske strane. Stručnjake HGK-a također zabrinjava i struktura hrvatskog izvoza i uvoza, navodeći da se većina hrvatskog plasmana u Kinu odnosi na sirovine, dok se uvoze gotovo isključivo visokotehnološka roba.

Osim što tri kineske tvrtke u Hrvatskoj imaju svoje predstavništvo, Lenovo Technology, Huwei i ZTE Hrvatska, u Hrvatskoj nisu zabilježena nikakva ulaganja iz Kine. Od hrvatskih kompanija sa svojom podružnicom u Kini samostalno je prisutna jedino pulska turistička tvrtka Uniline, dok Končar i Badel 1862 imaju svoja predstavništva u toj zemlji kao zajednička poduzeća s kineskim partnerima.

Da postoji želja za jačom gospodarskom suradnjom između dvije zemlje svjedočila je nedavno tijekom službenog posjeta Kini ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kada su kineske kompanije iskazale spremnost investirati u infrastrukturu u Hrvatskoj, odnosno u luke Ploče, Rijeku i Vukovar, u željezničku prugu između Hrvatske i Mađarske, most na Pelješcu, kao i u hidroelektrane i termoelektrane. Kina opetovano ističe dobre političke odnose s Hrvatskom, ali uz žaljenje što gospodarski odnosi "puno zaostaju".

Kina je počela graditi čvršće odnose sa srednjom i istočnom Europom nakon velikog proširenja Unije na srednju Europu 2004. i dalje na Balkan 2007. godine kako bi osnažila svoju ekonomsku nazočnost u regiji.

Kineski dnevni list China Daily piše da su "sličnosti i podudarnosti između ekonomija Kine i zemalja srednje i istočne Europe utjecali na stvaranje povoljnih uvjeta za obostrano korisnu suradnju". Poput Kine, ocjenjuje list, većina članica CEE je u fazi transformiranja na tržišno gospodarstvo, a osim toga, tim je zemljama potrebno gospodarsko restrukturiranje i poboljšanje infrastrukture, dok Kina prednjači u proizvodnji opreme i izgradnji infrastrukture.

"Trenutno, zemlje srednje i istočne Europe hitno trebaju investicije radi poticanja gospodarskog rasta, a prednosti Kine upravo leže u kapitalu i tehnologiji. To je zajednički nazivnik za bilateralnu suradnju", kazao je Said Ruan Zongze, potpredsjednik Kineskog instituta za međunarodne odnose.

Posljednjih godina dvije su strane formirale mehanizam za suradnju. Kina je osnovala tajništvo za odnose s CEE zemljama, a one su zauzvrat odredile poseban odjel ili nacionalnog koordinatora za odnose s tim tajništvom. Kina već radi na otvaranju posebne kreditne linije od 10 milijardi američkih dolara s određenim omjerom koncesijskih zajmova koji će se koristiti za bilateralne projekte, uglavnom na području infrastrukture, visoke tehnologije i zelene ekonomije.

Od projekata koji su bili dogovoreni na prošlogodišnjem summitu u Poljskoj, najviše je sredstava iskoristila Srbija koja je nedavno u Pekingu istaknuta kao prvi strateški partner u regiji. Tada je Srbija dobila pet milijuna dolara bespovratne pomoći, a Bukurešt je nova prilika za Hrvatsku, Albaniju, BiH, Bugarsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Makedoniju, Crnu Goru, Poljsku, Rumunjsku, Srbiju, Slovačku i Sloveniju da sudjeluju u projektima s Kinom.

Ukupna ulaganja Kine u sve CEE zemlje iznose nešto više od 880 milijuna dolara, koliko iznose njezine investicije samo u Švedskoj. Strane direktne investicije 16 zemalja u ekonomiju Kine iznose 1,17 milijardi dolara, a toliko iznose samo austrijske investicije u Kini i stoga Peking smatra da je potrebno uvelike ojačati ekonomsku nazočnost u zemljama srednje i jugoistočne Europe.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije