HRVATSKA je danas vjerodostojna zemlja kojoj se teško može reći da nije spremna biti kandidatom za pristup EU i ima kapacitete do kraja 2006. ostvariti uvjete za članstvo, rekao je u utorak u Zagrebu Neven Mimica.

Donedavni ministar europskih integracija i sadašnji predsjednik istoimenog saborskog odbora to je rekao tijekom izlaganja na tribini "Hrvatska u EU: zašto, kad i kako", održanoj u zagrebačkom Europskom domu u sklopu novopokrenutog projekta "Hrvatska zvijezda na plavom nebu".

"Hrvatska ima kapacitete do kraja 2006. ostvariti kopenhaške i druge kriterije i postati spremnom za članstvo u EU", rekao je Mimica,.

Što se tiče načina kako se treba ponašati u procesu pristupa EU, Mimica je ocijenio kako je veliki dio posla već obavljen, a najveći posao predstoji na ispunjenju preostalih političkih uvjeta, osobito glede zahtjeva Haškog suda.

Kredibilitet koji Hrvatska sad uživa, kazao je, toliki je da je nijedan pojedinačni događaj i nijedna zemlja sama za sebe ne mogu zaustaviti ne njezinom putu k Europi.

"Jedini pravi problem je suradnja s Haškim sudom, a na diplomaciji je da dokaže kako nije stvar u tome je li Gotovina u Hagu, nego je li Hrvatska poduzela sve što je mogla da on tamo bude, odnosno da doista u potpunosti surađuje", smatra Mimica.

Ponovivši svoje staro stajalište da u procesu pridruživanja nije važan datum ulaska, već sadržaj učinjenog, Mimica je izrazio uvjerenje kako će Hrvatska punopravnom članicom unije postati "ne kasnije od 2009."

Na skupu u Europskom domu trebala je sudjelovati i ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, no nju je zbog neodgodivih obveza ispričala i zamijenila nedavno imenovana državna tajnica u tom ministarstvu Marija Pejčinović Burić.

Proces europske integracije, koji je rezultirao Europskom unijom, prema njezinim je riječima "najuspješniji modus za prosperitet, sigurnost i mir" u Europi. Isto tako, glas Hrvatske kao članice unije čut će se i u svijetu, što sama, zbog svoje veličine, a u uvjetima svekolike globalizacije, ne bi uspjela ostvariti. Također, napomenula je, Hrvatska će se ulaskom u uniju "vratiti u okrilje europske obitelji".

Upozorivši na argumente euroskeptika, koji ističu negativne aspekte ulaska u EU, rekla je kako su negativni efekti mnogo manji, ali odmah vidljivi, dok su pozitivni učinci veći, ali dugoročni.

Troškovi integracije su veliki, bit će problema u prilagodbi gospodarstva, pa čak i propasti nekih grana, očekuju nas mnogo stroži ekološki i drugi propisi, reforma administracije bit će isto bolna i sve to nas čeka razmjerno brzo, ako već i nije počelo, rekla je Pejčinović-Burić.

No Hrvatska će ulaskom u uniju dobiti pristup tržištu od 450 milijuna ljudi, stabilno gospodarsko okružje, pristup strukturnim fondovima EU i ostvariti ukupni gospodarski rast, što višestruko nadilazi negativne učinke, ali je riječ o dugoročnim efektima, do čijeg ostvarenja treba proći neko vrijeme, dodala je državna tajnica.

O stanju u hrvatskom pravosuđu i njegovoj nužnoj reformi kao jednom od ključnih preduvjeta za članstvo u EU na tribini je govorio profesor ustavnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Siniša Rodin.