Ministri EU-a podsjetit će Hrvatsku da je Gotovina bitan uvjet za početak pregovora
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MINISTRI vanjskih poslova Europske unije okupit će se u ponedjeljak na redovitom mjesečnom sastanku u Bruxellesu, na kojem će, između ostalog, razgovarati o prijedlogu pregovaračkog okvira za Hrvatsku i podsjetiti da je rješavanje slučaja Gotovina bitan uvjet za početak pristupnih pregovora, zakazanih za 17. ožujka.
Prema izvorima luksemburškog predsjedništva EU-a, ministri neće donositi nikakve odluke o Hrvatskoj, nego će poslati snažno upozorenje da mora uspostaviti punu suradnju s Haškim sudom.
Očekuje se da će ministri usvojiti zaključke u kojima će još jednom pozvati Hrvatsku "da poduzme potrebne mjere u smislu pune suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije" te ponoviti da "posljednji optuženik mora biti lociran i prebačen u Haag što je prije moguće".
U Bruxellesu će u ponedjeljak biti i hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, koja će zajedno s kolegama iz ostalih kandidatskih zemalja imati radni ručak sa šefovima diplomacija zemalja članica EU-a.
Europsko vijeće, kojeg čine šefovi država ili vlada članica EU-a, odlučilo je na prosinačkom summitu da se pristupni pregovori s Hrvatskom otvore 17. ožujka, "bude li u potpunosti surađivala s Haškim sudom".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Konačna odluka o tome hoće li pregovori početi 17. ožujka ili će biti odgođeni, bit će, po svemu sudeći, donesena na sastanku ministara vanjskih poslova 16. ožujka, što Hrvatskoj ostavlja nešto manje od mjesec dana da locira i izruči generala Gotovinu ili da uvjerljivo pokaže kako čini sve što može da riješi taj slučaj.
U EU-u ističu da će u procjeni hrvatske suradnje s ICTY-em, ključnu ulogu imati izviješće glavne haške tužiteljice Carle del Ponte.
Ona je u prošlog tjedna upućenom pismu luksemburškom predsjedništvu EU-a, koje ga je proslijedilo svim zemljama članicama, istaknula da je general Gotovina unutar dosega hrvatskih vlasti te da stoga ne može ustvrditi da postoji puna suradnja. Također je navela da "visokopozicionirane mreže u Hrvatskoj štite Gotovinu, a da je vlada dvosmislena oko njegova uhićenja".
Hrvatska je također poslala pismo luksemburškom predsjedništvu Europske unije u kojem odgovara na posljednje ocjene Carle del Ponte.
Hrvatska će učiniti "sve što može" kako bi ispunila "nezaobilaznu obvezu" izručenja Haškom sudu generala Ante Gotovine, istaknuo je u pismu, koje nosi nadnevak od srijede, bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, ne obećavajući, međutim, da će to pitanje biti riješeno do 17. ožujka kada bi trebali početi pristupni pregovori.
Hrvatska vlada učinit će "sve što može" kako bi "u potpunosti surađivala s Haškim sudom i njegovom tužiteljicom" Carlom del Ponte kako bi se "generalu Gotovini sudilo u Den Haagu", poručuje Žužul.
Uhićenje generala Gotovine "ostaje nezaobilazna obveza" za Hrvatsku, "neovisno o odluci" Europske unije iz prosinca o uvjetovanom početku pristupnih pregovora sa Zagrebom 17. ožujka. Žužul u pismu ističe kako je "uvjeren" da će Europska unija potvrditi 17. ožujka kao datum početka pregovora s Hrvatskom.
Od prosinačkog summita EU-a, kada je Hrvatska dobila datum za početak pregovora, unutar EU-a postojala je razlika oko definicije "pune suradnje s Haškim sudom". Velika Britanija, koju slijede skandinavske zemlje i Nizozemska, pod tim su podrazumijevale uhićenje i izručenje generala Gotovine, dok je većina, predvođena Njemačkom, smatrala da puna suradnja ne mora nužno značiti uhićenje.
Međutim, nakon izjave povjerenika Europske komisije za proširenje Ollija Rehna 31. siječnja, sve se češće naglašavalo da bez Gotovine u Haagu pregovora neće biti. Rehn je na konferenciji za novinare 31. siječnja rekao da prema informacijama kojima raspolaže o hrvatskoj suradnji s ICTY-em ne bi mogao preporučiti otvaranje pregovora s Hrvatskom.
Takvo su stajalište na kraju prihvatile Njemačka i Francuska. Ministri za europske poslove tih dviju zemalja zajedno su sredinom ovoga mjeseca posjetili Zagreb i tom prigodom izjavili da Hrvatska mora ispuniti preostali uvjet, predati generala Gotovinu Haškom sudu, da bi pregovori mogli započeti 17. ožujka. Naglasili su da se njihov zajednički posjet dogodio "u odlučujućoj fazi na putu Hrvatske prema EU-u".
Posljednje i najoštrije upozorenje stiglo je u četvrtak iz Varšave od poljskog ministra vanjskih poslova Adama Rotfeda.
On je nakon susreta s Carlom del Ponte izjavio da "postoji fiksiran datum, 17. ožujka. Ako dotad general Gotovina ne bude izručen ICTY-u, pristupni pregovori između EU i Hrvatske neće biti otvoreni".
Haška tužiteljica tom je prigodom rekla kako je sigurna da hrvatska Vlada pokušava nagovoriti odbjeglog generala na predaju, ali ga nije spremna uhititi. "Sada tražim od hrvatske Vlade da učini dodatne korake", dodala je Del Ponte.
Prema izvorima luksemburškog predsjedništva EU-a, ministri neće donositi nikakve odluke o Hrvatskoj, nego će poslati snažno upozorenje da mora uspostaviti punu suradnju s Haškim sudom.
Očekuje se da će ministri usvojiti zaključke u kojima će još jednom pozvati Hrvatsku "da poduzme potrebne mjere u smislu pune suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije" te ponoviti da "posljednji optuženik mora biti lociran i prebačen u Haag što je prije moguće".
U Bruxellesu će u ponedjeljak biti i hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, koja će zajedno s kolegama iz ostalih kandidatskih zemalja imati radni ručak sa šefovima diplomacija zemalja članica EU-a.
Europsko vijeće, kojeg čine šefovi država ili vlada članica EU-a, odlučilo je na prosinačkom summitu da se pristupni pregovori s Hrvatskom otvore 17. ožujka, "bude li u potpunosti surađivala s Haškim sudom".
Konačna odluka o tome hoće li pregovori početi 17. ožujka ili će biti odgođeni, bit će, po svemu sudeći, donesena na sastanku ministara vanjskih poslova 16. ožujka, što Hrvatskoj ostavlja nešto manje od mjesec dana da locira i izruči generala Gotovinu ili da uvjerljivo pokaže kako čini sve što može da riješi taj slučaj.
U EU-u ističu da će u procjeni hrvatske suradnje s ICTY-em, ključnu ulogu imati izviješće glavne haške tužiteljice Carle del Ponte.
Ona je u prošlog tjedna upućenom pismu luksemburškom predsjedništvu EU-a, koje ga je proslijedilo svim zemljama članicama, istaknula da je general Gotovina unutar dosega hrvatskih vlasti te da stoga ne može ustvrditi da postoji puna suradnja. Također je navela da "visokopozicionirane mreže u Hrvatskoj štite Gotovinu, a da je vlada dvosmislena oko njegova uhićenja".
Hrvatska je također poslala pismo luksemburškom predsjedništvu Europske unije u kojem odgovara na posljednje ocjene Carle del Ponte.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska će učiniti "sve što može" kako bi ispunila "nezaobilaznu obvezu" izručenja Haškom sudu generala Ante Gotovine, istaknuo je u pismu, koje nosi nadnevak od srijede, bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, ne obećavajući, međutim, da će to pitanje biti riješeno do 17. ožujka kada bi trebali početi pristupni pregovori.
Hrvatska vlada učinit će "sve što može" kako bi "u potpunosti surađivala s Haškim sudom i njegovom tužiteljicom" Carlom del Ponte kako bi se "generalu Gotovini sudilo u Den Haagu", poručuje Žužul.
Uhićenje generala Gotovine "ostaje nezaobilazna obveza" za Hrvatsku, "neovisno o odluci" Europske unije iz prosinca o uvjetovanom početku pristupnih pregovora sa Zagrebom 17. ožujka. Žužul u pismu ističe kako je "uvjeren" da će Europska unija potvrditi 17. ožujka kao datum početka pregovora s Hrvatskom.
Od prosinačkog summita EU-a, kada je Hrvatska dobila datum za početak pregovora, unutar EU-a postojala je razlika oko definicije "pune suradnje s Haškim sudom". Velika Britanija, koju slijede skandinavske zemlje i Nizozemska, pod tim su podrazumijevale uhićenje i izručenje generala Gotovine, dok je većina, predvođena Njemačkom, smatrala da puna suradnja ne mora nužno značiti uhićenje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Međutim, nakon izjave povjerenika Europske komisije za proširenje Ollija Rehna 31. siječnja, sve se češće naglašavalo da bez Gotovine u Haagu pregovora neće biti. Rehn je na konferenciji za novinare 31. siječnja rekao da prema informacijama kojima raspolaže o hrvatskoj suradnji s ICTY-em ne bi mogao preporučiti otvaranje pregovora s Hrvatskom.
Takvo su stajalište na kraju prihvatile Njemačka i Francuska. Ministri za europske poslove tih dviju zemalja zajedno su sredinom ovoga mjeseca posjetili Zagreb i tom prigodom izjavili da Hrvatska mora ispuniti preostali uvjet, predati generala Gotovinu Haškom sudu, da bi pregovori mogli započeti 17. ožujka. Naglasili su da se njihov zajednički posjet dogodio "u odlučujućoj fazi na putu Hrvatske prema EU-u".
Posljednje i najoštrije upozorenje stiglo je u četvrtak iz Varšave od poljskog ministra vanjskih poslova Adama Rotfeda.
On je nakon susreta s Carlom del Ponte izjavio da "postoji fiksiran datum, 17. ožujka. Ako dotad general Gotovina ne bude izručen ICTY-u, pristupni pregovori između EU i Hrvatske neće biti otvoreni".
Haška tužiteljica tom je prigodom rekla kako je sigurna da hrvatska Vlada pokušava nagovoriti odbjeglog generala na predaju, ali ga nije spremna uhititi. "Sada tražim od hrvatske Vlade da učini dodatne korake", dodala je Del Ponte.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati