Foto: Tomislav Kristo (Cropix)

GLAVNI državni odvjetnik Mladen Bajić ponovno se, kao i više puta do sada, od kritika za nerad Državnog odvjetništva odlučio braniti statistikom.

Ovog puta da bi izbjegao pitanja Indexa da objasni očigledno manjkave rezultate kod procesuiranja zločina koje su Hrvati počinili na štetu Srba posebice nakon akcije Oluja, što je na koncu bila i zamjerka Haaga, Bajić se odlučio na prokušanu metodu pa je danas popodne objavio priopćenje na službenim stranicama DORH-a u kojem je objavljen prikaz rada na predmetima ratnih zločina kao i brojčane pokazatelje zaključno sa 31. prosinca 2010. godine.

Bajić se opet skriva iza priopćenja i statistike

U posebnom priopćenju, umjesto odgovora Indexu, stoji i kako proces rada na ovim predmetima nije završen, a Bajić je pobjegao od neugodnih odgovora o detaljima nekih slučajeva, kao što je zločin u Varivodama nakon akcije Oluja. Naime, zločini nakon Oluje, nisu posebno spomenuti odnosno odvojeni u njegovu priopćenju.

Državno odvjetništvo tako kaže da je pokrenuto kaznenih postupaka protiv 95 osoba u postupcima protiv pripadnika Hrvatske vojske i policije, od čega se protiv 15 osoba vodi istraga, protiv 71 osobe je podignuta optužnica, osuđeno je 28 osoba, a protiv 33 osobe postupak je u tijeku.

Inače, ukupno za ratne zločine pokrenuto je 3655 kaznenih postupaka, od čega je za njih 283 istraga i dalje traje. U 90 slučajeva istraga je prekinuta, a podignuto je 1878 optužnica te je osuđeno 563 osobe. Broj predmeta u kojima su osobe oslobođene ili je postupak obustavljen ili je došlo do prekvalifikacije je 719.

Bajić za Gotovinu koristio srpsku taktiku za Vukovar

"Većinom su nadležna županijska državna odvjetništva pokretala postupke protiv pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije (dalje u tekstu: JNA), pripadnika Teritorijalne obrane kao i pripadnika vojnih i paravojnih snaga tzv. Republike Srpske Krajine. Postupcima su obuhvaćeni zločini na teritoriju Republike Hrvatske te zločini na štetu hrvatskih građana izvan njezina teritorija", navodi Državno odvjetništvo.

Kada se govori o presudi protiv hrvatskih generala u Haagu valja naglasiti kako je glavni državni odvjetnik Bajić dva dana je na Haškom sudu svjedočio u korist obrane generala Ante Gotovine. Ključni i najvažniji dio njegova svjedočenja je izjava da su kaznena djela nakon Oluje uglavnom počinili razvojačeni civili koji su nosili uniformu, što je zapravo bila ista taktika koju su koristili u Haagu za oficire JNA koji su tvrdili da oni nisu odgovorni za zločine, jer su krivnju prebacivali na tzv. teritorijalne i ostale paravojne postrojbe.

Što je Bajić radio?

Na kraju je Bajićevo svjedočenje ocijenjeno kao ono koje nije bilo posebno u korist Gotovinine obrane.

Podsjetimo i kako je Bajić od 1992. do 1996. obnašao dužnost zamjenika vojnog tužitelja za splitsko zborno područje da bi od 2002. godine preuzeo dužnost glavnog državnog odvjetnika.