54.156.50.71 US
 

MMF i Svjetska banka pomoći će obnovu Iraka, potaknuti ekonomiju

Piše:
ponedjeljak, 14.4.2003. 04:35
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

MEĐUNARODNI monetarni fond i Svjetska banka suglasili su se tijekom proljetnog zasjedanja ovoga vikenda u Washingtonu pomoći obnovu Iraka i obećali potaknuti usporeni rast svjetskog gospodarstva.

Predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn kazao je novinarima kako su dvije vodeće svjetske financijske institucije odlučile, kada se za to steknu sigurnosni uvjeti, poslati svoje misije u Irak kako bi procijenile troškove obnove.

Dva odbora koja određuju politiku MMF-a i Svjetske banke, Međunarodni monetarni i financijski odbor (IMFC) u subotu, a Odbor za razvitak u nedjelju rekli su kako je to "ono što imaju na umu", rekao je u nedjelju na konferenciji za novinare Wolfensohn.

Pitanje obnove Iraka dominiralo je proljetnim zasjedanjem MMF-a i Svjetske banke tijekom kojega je kompromisom riješen spor bogatih europskih zemalja koje su se zalagale da obnovu Iraka vode Ujedinjeni narodi, a ne Sjedinjene Države, dok su Sjedinjene Države nastojale dobiti pomoć najbogatijih i angažirati MMF i Svjetsku banku bez odluke UN-a.

Financijski čelnici sedam najrazvijenijih zemalja svijeta skupine G7, sastavši se na rubu proljetnih sastanaka MMF-a i Svjetske banke, suglasili su se pomoći obnovu Iraka počinjući od razmatranja olakšanja tereta dugova koje je napravio režim Saddama Husseina, a koji se procjenjuju na između 60 i 100 milijardi dolara. Zauzvrat Sjedinjene Države su podržale zahtjev skupine G7 da se donese nova rezolucija UN-a koja će postaviti okvir za obnovu Iraka.

Financijski čelnici G7, kojeg čine Sjedinjene Države, Japan, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Kanada i Italija, su pozvali Svjetsku banku, najveći svjetski izvor razvojnih kredita, i MMF, koji pomaže zemljama u gospodarskoj krizi, da odigraju uobičajenu ulogu u obnovi Iraka.

Nakon toga su i odbori MMF-a i Svjetske banke podržali sudjelovanje dviju financijskih institucija u obnovi Iraka i ideju nove rezolucije UN-a.

Što će stajati u novoj rezoluciji UN-a ostalo je neodređeno, a njezino formuliranje će sigurno dovesti do novih sporenja.

Europske zemlje, uključujući američkog saveznika Veliku Britaniju, žele da Ujedinjeni narodi igraju vodeću ulogu u fizičkoj i političkoj obnovi Iraka, dok su Sjedinjene Države do sada za UN predvidjele samo ograničenu ulogu savjetnika i pomagača u humanitarnim poslovima.

G7 se također suglasio samo da će razmotriti olakšanje dugova Iraku, od kojih značajan dio otpada na Njemačku, Rusiju i Francusku, kao dio uobičajenih procedura Pariškog kluba, organizacije zemalja kreditora koja dogovara sporazume sa zemljama dužnicima. Sjedinjene Države očekuju da će zemlje kreditori otpisati svoja potraživanja od Iraka.

Njemačka, Francuska i Rusija odbacile su ideju jednostavnog otpisivanja dugova. Njemački ministar financija Hans Eichel, čijoj zemlji Irak duguje oko 4 milijarde dolara, kazao je kako je vjerojatnije reprogramiranje dugova.

Nakon što su riješili problem Iraka ministri financija i guverneri središnjih banaka okrenuli su se i poticanju usporenog svjetskog gospodarstva i borbi protiv siromaštva.

Svjetska banka je u nedjelju rekla kako se do 2015 siromaštvo u svijetu može smanjiti za polovicu ukoliko bogate zemlje smanje trgovačke prepreke i pojačaju inozemnu pomoć, a siromašne zemlje više ulažu u zdravlje i obrazovanje svojih građana.

Ako se zadrži rast svjetskog gopodarstva stopa siromaštva u svijetu će 2015 pasti na manje od polovice razine kakva je bila 1990., a nekih 360 milijuna ljudi će biti izvučeno iz najtežeg siromaštva, rekla je Svjetska banka u izvješću.

Smanjenje siromaštva će biti rezultat prvenstveno brzog rasta u Aziji i napretka u istočnoj Europi. To će, međutim, rekao je glavni ekonomist Svjetske banke Nick Stern, malo utjecati na stanje u Africi gdje će se broj siromašnih povećati s 315 milijuna u 1999. na 404 milijuna u 2015, a porast siromaštva očekuje se i na Bliskom istoku.

Odbor za razvoj u kojem sjede članovi odbora guvernera Svjetske banke i MMF-a razgovarao je u nedjelju i o olakšanju dugova siromašnim zemljama i borbi protiv HIV/AIDS-a.

IMFC je u subotu već dotaknuo pitanje usporenog rasta svjetske ekonomije i rekao kako razvijene zemlje moraju pridonijeti većoj stabilnosti i rastu globalnog gospodarstva.

Proljetno zasjedanje MMF-a i Svjetske banke, za razliku od ranijih godina, privuklo je samo oko tisuću antiglobalista koji su prosvjedovali protiv kreditne politike ovih institucija prema siromašnim zemljama.

Osim antiglobalista Washingtonom su u nedjelju prošli i omanji konkurentski skupovi od kojih je jedan bio protiv, a drugi za rat u Iraku.

Nakon pobjede koalicijskih snaga u Iraku proturatni prosvjedi u Washingtonu i drugdje u Sjedinjenim Državama i u svijetu sve su manji i sada više ne žele zaustaviti rat u Iraku nego se protive američkoj okupaciji te zemlje.

(Hina) s nz

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije