54.167.29.208 US
 

MMF: Ništa od važnijih reformi ove godine, to očito čeka iduću hrvatsku vladu

Piše: Hina
srijeda, 6.5.2015. 15:06
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: FAH

HRVATSKO gospodarstvo pokazuje prve znakove oporavka, postignut je i određeni napredak u provedbi nekih strukturnih reformi, no neke od značajnijih reformi koje je nužno pokrenuti očito se neće provesti u ovoj, predizbornoj godini nego će pričekati iduću Vladu, ocijenio je šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Johannes Wiegand.

Ocjenjujući stanje hrvatskog gospodarstva, Wiegand je u razgovoru za Hinu nakon završetka posjeta misije MMF-a Hrvatskoj istaknuo pozitivna kretanja u osobnoj potrošnji, stabilizaciju stanja na tržištu rada, a posebice rast izvoza i izravnih stranih ulaganja.

Napredak, ali za brojna područja treba dodatni napor


Rezultat je to, smatra, nekih mjera koje je Vlada provela, poput novih zakonskih rješenja na području rada, poticanja investicija, posebice strateških investicija, ali i iznimno povoljnog stanja u okruženju, prvenstveno niskih cijena sirovina, slabog eura, jačanja gospodarstva eurozone te povoljnih uvjeta financiranja na tržištu, dijelom kao rezultat kvantitativnog ublažavanja monetarne politike Europske središnje banke.

Određeni je napredak ostvaren i kroz sustav predstečajnih nagodbi, koji je, navodi Wiegand, omogućio restrukturiranje dijela duga poslovnog sektora.

No, postoje brojna područja na kojima je potreban dodatni napor.

"Jedno od vrlo značajnih područja su nisko produktivna javna poduzeća, čije poslovanje obilježavaju visoki troškovi, koji se onda velikim dijelom 'prelijevaju' na ostatak gospodarstva. Ta poduzeća treba restrukturirati i tako podići njihovu konkurentnost, a u nekim slučajevima može se razmatrati i mogućnost pronalaženja strateških investitora", kazao je Wiegand.

Još jedno veliko i značajno područje na kojem je reforma nužna jest područje javne uprave, posebice reforma lokalne uprave i samouprave.

"Postoje značajna preklapanja u nadležnostima i unutar same središnje države, odnosno među pojedinim ministarstvima i državnim agencijama, ali i u nadležnostima lokalne uprave u odnosu na središnju državu. Kao rezultat toga, tvrtke i građani ostvaruju određene poticaje koji se preklapaju na državnoj i lokalnoj razini i tako dodatno opterećuju učinkovitost gospodarstva", smatra Wiegand. Pritom kao primjer navodi socijalne primitke, kod kojih se nerijetko pravo ostvaruje i na državnoj i na lokalnoj razini.

Wiegand izdvaja i pitanje mirovina. "Zaposlenost je vrlo niska, a jedan od razloga je što Hrvati odlaze u mirovinu ranije nego ljudi u drugim europskim državama. Obaviješteni smo da su neki poticaji za rano umirovljenje ukinuti, no posve je jasno da treba poduzeti daljnje korake", kazao je.

Fiskalna konsolidacija da, ali ne pretjerati u prilagodbama

Osvrćući se na hrvatsku fiskalnu politiku, Wiegand je pozitivnim ocijenio učinke promjene metodologije praćenja deficita i javnog duga, koji su uslijedili nakon ulaska Hrvatske u EU. Uslijed toga je za 2014. iskazan znatno viši deficit središnje države od očekivanog, na razini od 5,7 posto BDP-a.

"Dugoročno, to je vrlo dobra stvar jer taj novi fiskalni koncept puno jasnije reflektira realne rizike svih koraka koje država poduzima, iako je u kratkom roku iznenadila nešto višom razinom javnog duga te znatno višim deficitom za prošlu godinu od onoga što je većina očekivala", kazao je Wiegand.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

To pokazuje, dodaje, da je fiskalna konsolidacija dakako i dalje potrebna, prvenstveno kako bi se javni dug stavio pod kontrolu. "No, pritom treba biti svjestan slabosti gospodarstva i ne pretjerati u fiskalnim prilagodbama", ističe Wiegand.

"Smatramo da je Vladin Program konvergencije za 2015. godinu adekvatan u smislu iznosa ušteda, no u smislu strukture predloženih mjera imamo određene sumnje", kazao je. Primjerice, pojašnjava, utjecaj smanjenja poreza na dobit kvalitetno je ublažen višim trošarinama, no s druge strane, predloženo je rezanje troškova koje će negativno utjecati na državne investicije, što u kratkom roku može negativno utjecati na gospodarstvo. "Ipak, fiskalna konsolidacija provodi se u kontekstu Procedure prekomjernog deficita Europske komisije", kaže Wiegand.

Potpora samo građanima koji su kreditima u švicarcima kupili dom


Na području monetarne politike, kaže šef misije MMF-a, kao jedino značajno područje ističu se problemi koje je izazvao skok tečaja švicarskog franka početkom ove godine.

"Razumijemo situaciju u kojoj su se zbog toga neki ljudi našli, razumijemo da trebaju pomoć i stoga pozdravljamo bilateralne razgovore između korisnika kredita i kreditnih institucija. No, vjerujemo da bi se ti pregovori trebali koncentrirati samo na takve dužnike. Građane koji su na taj način financirali kupovinu velikih zemljišta, apartmana i slično, po mom mišljenju, ne bi trebali dobiti istu potporu kao i oni koji su se bore da isplate svoj dom", istaknuo je Wiegand.

Pritom je za javnu polemiku o ovom pitanju kazao da je "u zadnje vrijeme postala pomalo pretjerana", pa se čak traži i ostavka guvernera središnje banke. To je, prema njegovim riječima, opasan smjer rasprave, jer predstavlja rizik za neovisnost središnje banke.

Osvrnuvši se na predložene strukturne mjere Vlade, Wiegand ističe da bi trebale biti provedene što je prije moguće, pritom posebno istaknuvši smanjivanje rashoda putem spajanja raznih agencija.

"Sve su to vrlo dobri koraci koje bi trebalo poduzeti. Ipak, realno gledajući, zbog približavanja izbora, u idućih šest mjeseci to nije vjerojatno, no nadamo se da tko god pobijedi na predstojećim izborima, da će to učiniti odmah na početku mandata. Pred Hrvatskom je vrlo važna, još nezavršena agenda strukturnih reformi", zaključio je Wiegand.

MMF: U 2015. rast BDP-a za 0,5 posto, nakon toga između 1,5 i 2 posto


Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine zabilježiti rast aktivnosti prvi puta u sedam godina, zahvaljujući povoljnijem vanjskom okruženju koje podupire izvoz i potrošnju, navodi se u zaključnoj izjavi članova Misije MMF-a, koji su završili konzultacije u Hrvatskoj u skladu sa člankom IV Statuta te financijske institucije.

S obzirom na takvo okruženje, MMF prognozira realni rast hrvatskog BDP-a za oko 0,5 posto u 2015. te postupni oporavak uz stope rasta u idućim godinama od 1,5 do 2 posto.

Fiskalna je konsolidacija imperativ zbog visokog proračunskog deficita i rastućeg javnog duga, ali treba biti postupna kako bi se ograničilo opterećenje za još uvijek slabašno gospodarstvo, naglašavaju iz MMF-a, izdvajajući i potrebu jačanja fiskalnog izvješćivanja.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije